Piše: Mislav Vučić
Optimizam i oprez ključne su riječi s kojima ulazimo u godinu koja je pred nama. To zasigurno vrijedi za JGL, a vjerujem da i ostatak poslovne Hrvatske ima pravo na umjereni optimizam, unatoč kompleksnom i izazovnom okružju. Godinu za nama, kao i nekoliko prethodnih, obilježio je nastavak globalnih geopolitičkih napetosti i ekonomskih neizvjesnosti.
Nastavak rata u Ukrajini, brutalan sukob između Izraela i Palestine, inflacija, volatilnost energetskih tržišta i tehnička recesija u eurozoni samo su neki od izazova koje smo iskusili u 2023. Izazovi su to visoke složenosti i intenziteta kakve politički lideri i menadžeri u ovom dijelu svijeta nisu iskusili desetljećima. Sve te krize nastavljaju se na razdoblje pandemije koronavirusa, stoga već godinama živimo u uvjetima svojevrsnoga izvanrednog stanja u kojem se samo mijenjaju uzroci šoka.
U takvom okružju i povijesno kompliciranim društvenim odnosima nije lako predvidjeti što nas čeka u godini pred nama. To više što će 2024. obilježiti svojevrsno zamućivanje stvarnosti, specifično za vrijeme uoči demokratskih izbora. Ako smo godine iza sebe nazivali ‘pandemijskim‘, ‘kriznim‘ i ‘ratnim‘, onda godinu pred sobom s pravom možemo nazvati ‘superizbornom‘. Građane Republike Hrvatske očekuju čak tri vrste izbora – europski, parlamentarni i predsjednički, a pripremaju se i predsjednički izbori u Americi i Rusiji, raste pritisak za održavanje izbora u Ukrajini te je vjerojatna i smjena Benjamina Netanyahua s pozicije premijera u Izraelu. Sve su to okolnosti koje će snažno utjecati na ekonomske politike u godini koja je pred nama.
Pritisak na snižavanje cijena
Osim globalnih i regionalnih nestabilnosti, sve je više faktora koji direktno utječu na hrvatsko gospodarstvo. Recesija u Njemačkoj, jednom od naših najvažnijih gospodarskih partnera, i minimalne stope rasta u ostatku Europske unije slabe kupovnu moć stanovništva i povećavaju neizvjesnost u svim segmentima domaćega gospodarstva, uključujući naravno i farmaceutsku industriju. Još jedna od zapreka snažnijem rastu visokotehnoloških tvrtki u Hrvatskoj sigurno je nastavak prevelikoga poreznog opterećenja plaća visokoobrazovanih kadrova. Takva porezna politika smanjuje kapacitete u privlačenju novih talenta, ali i zadržavanju postojećih u Hrvatskoj, s čime se borimo već desetljećima. Visokokvalificirani radnici pokretači su inovacija i kreatori nove vrijednosti i zato su ključni za dugoročnu ekonomsku kompetitivnost Hrvatske. Zbog toga porezno rasterećenje visokoobrazovanih nije samo pitanje pravednije raspodjele poreznog tereta, to je i strateški potez koji može osigurati bolju perspektivu za cjelokupno gospodarstvo.
Specifičan je problem u farmaceutskoj industriji i kontinuirano povećanje regulativnih zahtjeva uz istodobni pritisak na snižavanje cijena lijekova. U uvjetima visoke inflacije većina ostalih industrija imala je priliku, barem djelomično, korigirati svoje cijene dok lijekovi na recept i dalje doživljavaju pritisak na snižavanje cijena. Takva je situacija neodrživa jer će sve više proizvođača biti prisiljeno odustajati od formulacija koje po tim cijenama nije moguće proizvoditi – i imat ćemo još veći problem s dostupnošću lijekova. To se već događa i vidljivo je u mnogim nestašicama pojedinih terapija. Kako bismo očuvali opstojnost farmaindustrije i zadržali proizvodnju lijekova na vlastitom tlu, moramo očuvati profitabilnost jer je samo ona jamstvo redovite opskrbe zdravstvenog sustava i pacijenata. Farmaindustrija ima stratešku važnost za Hrvatsku: jedan je od najsnažnijih industrijskih sektora i vodećih izvoznika, ima oko 6000 zaposlenih i 18.000 indirektnih radnih mjesta, s prihodom većim od 700 milijuna eura.
Iskorištavanje prilika uz oprez
Nama u JGL-u godina na izmaku priuštila je dosad neviđena poslovna iznenađenja i promjene uvjeta na raznim tržištima pa smo još jednom testirali svoju otpornost i inovativnost. Suočeni s izazovima, uz dobro strateško planiranje i stalne prilagodbe pokazali smo sposobnost da održimo stabilno i profitabilno poslovanje i u teškim uvjetima. Unatoč svemu održali smo kontinuiranu opskrbu svojih kupaca i dokazali da se i uz tržišne šokove i strukturne probleme domaće ekonomije može raditi, rasti, inovirati i ulagati.
Osim JGL-a, i hrvatsko je gospodarstvo u cjelini iskazalo pristojan rast i popriličnu otpornost. Fleksibilnost domaćega gospodarstva leži u sve većem izvozu industrijskih proizvoda, relativno malom i prilagodljivom tržištu, ali i velikim prihodima od turizma i fondova EU-a. Hrvatsko gospodarstvo posljednjih nekoliko godina pokazuje da je mnogo otpornije i spremnije na ekonomske šokove nego što je to bilo u krizi 2008. godine. Potvrđuju to i prognoze Europske komisije prema kojima će Hrvatska ove godine, kao i sljedećih, imati jednu od najvećih stopa rasta gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji, a nadamo se uskoro i investicijskom kreditnom rejtingu države.
Ako se vratimo na JGL-ove planove i projekcije za budućnost, priča dobiva još optimističniji ton. Unatoč svim izazovima okružja JGL je, uz nastavak rasta, u rujnu ove godine dovršio investicijski projekt ‘INTEGRA‘ koji postaje temelj budućeg rasta i razvoja kompanije. Gradnjom dvaju visokotehnoloških objekata u Rijeci i poslovnoj zoni Kukuljanovo ukupne vrijednosti od 53 milijuna eura uspješno smo proširili kapacitete i tehnološke mogućnosti. Ta investicija omogućava nam povećanje proizvodnje sterilnih proizvoda za čak 60 posto i znatno unapređenje tehnološke infrastrukture, čime smo stvorili pretpostavke za buduće inovacije na globalnom tržištu zdravlja.
Mi u JGL-u ni u 2024. godini nećemo stajati mirno dok se svijet oko nas mijenja. Naša sposobnost da se prilagodimo vanjskim uvjetima istodobno održavajući fokus na inovacijama i održivosti temelj je našeg optimizma. Na sličan način radimo već gotovo trideset godina i zato sam uvjeren da ćemo, uz nužan oprez, iskoristiti svaku pravu priliku u godinama koje su pred nama.