Uz sav dosadašnji napredak u digitalnoj transformaciji, EU za dostizanje ciljeva Digitalnog desetljeća/Digital Decade 2030 treba dodatna ulaganja od bar 200 milijardi eura, ističe se u prvom izvješću Europske komisije (EK) o digitalnom stanju u EU-u.
Ciljevi Digitalnog desetljeća su da do 2030. svaka zemlja članica osigura digitalnu infrastrukturu kako bi kućanstva i poduzeća imala pristup širokopojasnim uslugama brzinama od 1 Gbit/s, bilo putem fiksnih ili bežičnih veza, odnosno da se osigura puna gigabitna pokrivenost diljem EU-a, kao i 5G pokrivenost u svim naseljenim mjestima.
No, toga nema bez dodatnih ulaganja. Stoga EK poziva članice, među kojima i Hrvatsku, na ubrzavanje digitalizacije i pojačanje ulaganja, ocjenjujući sadašnja nedostatnima.
Izvješće daje sveobuhvatan pogled i procjenu napretka EU-a i pojedinim zemljama članicama u digitalnoj preobrazbi potrebnoj za jačanje EU-ove otpornosti i konkurentnosti, s fokusom na digitalne vještine i infrastrukturu, digitalizaciju poslovanja uključujući upotrebu umjetne inteligencije (AI) te digitalizaciju javnih usluga.
Izvješće uključuje i praćenje Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima.
Optičke mreže samo do 56 posto kućanstava, 5G za 81 posto stanovnika
Pptičke mreže, koje su ključne za pružanje gigabitne povezanosti, dopiru u EU-u do samo 56 posto kućanstava, dok je 5G-om pokriveno oko 81 posto stanovništva, što pada na 51 posto u ruralnim područjima", navodi se u izvješću EK, uz upozorenje da 5G još uvijek zaostaje za kvalitetom u odnosu na očekivanja korisnika i potrebe industrije.
Podaci iz izvješća prema kojima 55 posto ruralnih kućanstava u EU još uvijek nema nikakvu naprednu mrežu, a devet posto nije pokriveno nikakvom fiksnom mrežom, navodi na, kaže se u izvješću, "otrežnjavajuću procjenu" o potrebni najmanje dodatnih 200 milijardi eura ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu u idućih šest godina.
Ta procjena dolazi pak u trenutku kada telekomunikacijske kompanije u Europi, pa i diljem svijeta, žele smanjiti mrežna ulaganja nakon godina značajnih kapitalnih izdataka u infrastrukturu 5G i optičke pristupne mreže, te umjesto toga traže povrat početnih ulaganja.
- Države članice trebale bi mapirati svoje nedostatke u povezivanju i istražiti financiranje kako bi se nadopunila privatna ulaganja u područjima koja nisu komercijalno održiva, uključujući ruralna i udaljena područja - poručila je stoga EK u izvješću.
Povećati svjetski udjel u proizvodnji poluvodiča i digitalizaciju poslovanja
Jedan od ciljeva je i da EU do 2030. godine udvostruči udjel u svjetskoj proizvodnji najsuvremenijih poluvodiča, sa sadašnjih 10 na 20 posto, pri čemu bi države članice trebale promicati nacionalne politike i ulaganja kako bi dodatno potaknule domaće mogućnosti dizajna i proizvodnje čipova.
U digitalizacija poslovanja cilj je do 2030. dostići da 75 posto poduzeća u EU u poslovanju usvoji usluge računalstva u oblaku/cloud, velike podatke (big data) i/ili umjetnu inteligenciju (AI), a da više od 90 posto malih i srednjih poduzeća (MSP) koristi bar osnovnu razinu digitalizacije.
U izvješću EK se predviđa da će bez daljnjih ulaganja do 2030. samo 66 posto poduzeća koristiti cloud, 34 posto big data, 20 posto AI, a oko 70 posto malih i srednjih poduzeća u EU-u osnovnu razinu digitalnog intenziteta i to uz neujednačen i nedovoljan napredak među državama članicama.
Hrvatska postigla određeni napredak
U poglavlju izvješća EK o stanju digitalizacije u pojedinima zemljama za Hrvatsku se navodi da digitalna transformacija hrvatskog gospodarstva i društva "značajno napreduje" i to najviše u području ljudskog kapitala, pokrivenosti optičkim mrežama i digitalizaciji poslovanja, ali i da ima još dosta posla u tom procesu.
- Od 2018. Hrvatska je postigla određeni napredak u razvoju fiksne mrežne infrastrukture, posebice u optičkim mrežama, ali uz još ograničenu dostupnost širokopojasnih usluga. Napredovala je i u poboljšanju ukupne pokrivenosti s tri 5G mreže, s 34 na 82 posto stanovnika - stoji u izvješću o Hrvatskoj, uz preporuku da bi Hrvatska trebala ubrzati napore na infrastrukturi za gigabitnu povezivosti, posebno putem optičkih veza u ruralnim područjima.
Trebala bi ubrzati i procese digitalizacije poslovanja i poduzeća uz javne potpore radionicama i treninzima, povećanje sudjelovanja u postojećim programima (financiranja), posebno među malim i srednjim poduzećima.
Rijetki ‘element‘ u kojemu je Hrvatska iznad prosjeka EU su digitalne vještine, koje osnovne ima oko 63 posto stanovnika, a ukupno u EU 54 posto, ali preporuka iz izvješća je da i tu treba uložiti više napora, pogotovo u povećanju broja ICT stručnjaka, čiji je udjel u ukupnoj zaposlenost još nizak i ispod prosjeka EU, 3,7 posto naspram 4,6 posto.
Stoga Hrvatska treba povećati kapacitete obrazovnog sustava i osposobiti više ICT stručnjaka, ali i poduzeti mjere da ih zadrži u zemlji, kao i da privlači više studenata za specijalizaciju ICT vještina, posebice za kibernetičku sigurnost.
Više detalja iz izvješća EK o stanju Hrvatske u okviru Digitalne dekade 2030 iznijet će idući tjedan predstavnici Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD).