Hrvatska protiv investicija? Ekonomisti: traži se kvalitetan kapital

Iako visimo na rubu III. svjetskog rata Hrvatska bije svoje bitke – one protiv investicija. Od Siska i megafarme pilića do solarnih elektrana (u Pregradi i Sinju), građani investitorima pokazuju srednji prst. Jesu li Hrvati (ekološki) razmaženi(ji), naprosto ne vole novac i zapošljavanje ili su možda analitičniji od ekonomista opće prakse koji zagovaraju baš svaku investiciju? Još preciznije, kakve investicije zapravo želimo?

Da prosvjedi baš i nisu bezveze, matematikom nam potvrđuje Marinko Škare s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma. – Prema podacima HNB-a, financijske usluge apsorbiraju 28 posto FDI-ja, nekretnine 15, trgovina 13. Zajedno, 56 posto svega što stigne iz inozemstva odlazi u sektore koji stvaraju malo radnih mjesta, ne prenose tehnologiju i ne generiraju izvoznu konkurentnost. Proizvodnja? Samo 19 posto. ICT sedam. Turizam četiri. Trenutna struktura FDI-ja u Hrvatskoj pokazuje jasnu orijentaciju prema sektorima s niskom dodanom vrijednošću. Koristeći podatke HNB i DZS, vidljivo je da financijske usluge, nekretnine i trgovina čine gotovo 60 posto svih FDI-ja, iako je poželjni sastav i omjer industrija u doba AI-ja potpuno drukčija – precizira Škare.