Zašto inflacija u Hrvatskoj ne pada? Problem više nije samo u cijenama
inflacija, troškovi života, visoke cijene
Energija je novi okidač, ali ekonomisti upozoravaju na dublji problem: plaće i potrošnja rastu brže od produktivnosti i domaće ponude
Do izlaska ovoga broja vjerojatno su svi već izvadili dušu inflaciji ne bi li zavirili u izvore njezina rasta, više one pozadinske negoli statistički očite. Činimo to svakoga mjeseca, sa svakom novom objavom, pa iako su poneki analitički glasovi znali umirivati stvari, stvari se ne smiruju. Ovoga je puta glavni krivac – energija. Njezin je doprinos ukupnoj inflacijskoj stopi od 4,1 posto (prema domaćem indeksu potrošačkih cijena) veći od 17 posto! Što je posljedično zaustavilo tromjesečni pad ukupne stope.
Cijena energije ujedno je glavni krivac za neobičnu pojavu: domaći je indeks, koji izračunava Državni zavod za statistiku, veći od Eurostatova harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP), koji za kolovoz iznosi 3,7 posto. Uobičajen(ij)a je obrnuta pojava jer međunarodno usporediv harmonizirani indeks uračunava i turističku potrošnju, što ipak nudi cjelovitiju sliku ukupnih cijena, posebno stoga što znamo da nam godinama najviše skaču cijene usluga koje guraju upravo one turističke. I logično je uvijek viši. Zašto više nije? Zato što, veli ekonomist Velimir Šonje, cijena energije u EU-u/eurozoni nema tako visok ponder kakav ima u Hrvatskoj.
