Zbog suša u Europi cijene hrane mogle bi rasti preko 11 posto

Cijene hrane ove bi godine globalno mogle porasti za 11,8 posto, a sljedeće godine za dodatnih 4,8 posto pri čemu će najviše rasti cijene poljoprivrednih kultura, odnosno žitarica, voća i povrća te mliječnih proizvoda. Razlog skupe hrane su ekstremne vrućine i suša u Europi koje su uništile usjeve. U isto vrijeme, poljoprivrednici se bore s visokim cijenama energije i gnojiva što je dodatno pogoršano ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini.

Nakon vala vrućina koji je pogodio Europu, briselska udruga za trgovinu žitaricama i uljaricama Coceral objavila je u srpnju izvanredno izvješće u kojem je smanjila procjenu prinosa žitarica za EU i Ujedinjeno Kraljevstvo s 295,5 milijuna tona na 286,6 milijuna tona. U usporedbi s tim, 2025. godine proizvedeno je 310 milijuna tona.

Očekuje se da će žetva žitarica u Njemačkoj ove godine pasti za sedam posto zbog teške suše i toplinskih valova, prenosi AFP pozivajući se na ovotjedno upozorenje Njemačkog saveza poljoprivrednika. Procjenjuje se proizvodnja od 41,9 milijuna tona.

Iako je toplinski val nanio znatnu štetu, poljoprivrednici se suočavaju i s višim troškovima zbog poremećaja u opskrbi naftom i drugim sirovinama nakon blokade Hormuškog tjesnaca uzrokovane ratom u Iranu.

- Najveći utjecaj na cijene hrane na globalnoj razini ima rat između SAD-a i Irana te njegov utjecaj na sirovine za proizvodnju hrane i to uglavnom na naftu, zemni plin i gnojivo – izjavio je za Euronews Business viši ekonomist Oxford Economicsa Tomas Dvorak.

Globalne cijene dizela u srpnju su porasle za 36 posto u odnosu na prošlu godinu, djelomično zbog poremećaja u Hormuškom tjesnacu, dok se za cijene gnojiva predviđa rast od 22 posto u ovoj godini.

Pšenica skuplja 36 posto

Istovremeno, rat u Ukrajini također znatno utječe na globalne cijene hrane. Žitarice čine 25 posto globalnog indeksa cijena hrane, a te dvije zemlje 'zajedno drže nešto manje od 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice i više od 10 posto izvoza kukuruza', rekao je Dvorak.

Napadi na ruske i ukrajinske luke, utovarne terminale i brodove, kao i poremećaji u izvozu žitarica preko Crnog i Azovskog mora, mogli bi ugroziti 86 milijuna tona godišnjeg izvoznog kapaciteta, 52 milijuna tona iz Rusije i 34 milijuna tona iz Ukrajine, što odgovara gotovo 17 posto globalnog izvoza žitarica.

Prema Podacima Organizacije UN-a za prehranu i poljoprivredu (FAO), globalne cijene prehrambenih sirovina bile su u srpnju za jedan posto više nego godinu ranije, pri čemu su cijene žitarica porasle za 6,9 posto, a biljnih ulja za približno 17,3 posto.

Indeks globalnih cijena hrane Oxford Economicsa prati cijene sirovina, pa se predviđeni rast ne preljeva automatski u jednako poskupljenje na policama supermarketa. Predviđeni rast u 2026. i dalje je manji od skoka od 14,2 posto zabilježenog 2022. godine.

- Najteži udarac pretrpjet će biljne kulture. To će se odraziti i na cijene prerađevina, odnosno na kruh, sir, vino i ulje – rekao je Dvorak dodajući da će mesni proizvodi biti manje pogođeni.

Kao kultura koja zahtijeva veliku potrošnju gnojiva, pšenica je pod najvećim pritiskom te se u trećem tromjesečju 2026. očekuje skok njezine cijene od 36 posto na godišnjoj razini, na 6,92 dolara po bušelu (što odgovara oko 27 kilograma pšenice).

- Kod svježe hrane, uglavnom voća i povrća, učinak će biti razmjerno brz i vjerojatno vidljiv u maloprodajnim cijenama za dva do tri mjeseca. Kod prerađene hrane vremenski je pomak obično duži zbog vremena potrebnog za žetvu i preradu. Tu vrhunac udara na potrošačke cijene očekujemo za otprilike šest do devet mjeseci - objasnio je Dvorak.

To znači da bi se poskupljenje svježe hrane moglo odraziti na kupce između listopada i studenog 2026., dok bi se najjači udar na cijene prerađevina mogao osjetiti između veljače i svibnja 2027. godine.