Zlato i srebro već u petak nagovijestili napad na Iran

Cijene zlata i srebra u petak, 27. veljače nagovijestile su američko-izraelski napad na Iran koji se dogodio samo dan kasnije. Cijena zlata popela se na 5,278 dolara po unci, skočivši 2 posto unutar jednodnevnog trgovanja na američkoj burzi, dok je cijena srebra dosegla 93.7 dolara po unci, što je povećanje od čak 7.6 posto također unutar 24-satnog intervala.

Očekuje se snažan skok cijene zlata i srebra u ponedjeljak

Napad SAD-a i Izraela na Iran upalio je sve alarme na globalnim tržištima, a sama anticipacija tog događaja dan ranije, dovela je do naglog porasta cijene zlata i srebra. Cijene zlata i srebra nerijetko služe kao lakmus-papir i važan indikator globalnog tržišnog rizika upravo zbog svoje uloge zaštite vrijednosti u doba rastućih nesigurnosti i kriza.

Mnogi se sada pitaju: što će biti sa cijenom u ponedjeljak kada burze ponovno otvore trgovanje? Analitičari predviđaju tzv. gap-up otvaranje, što znači da bi cijene zlata i srebra mogle odmah skočiti na još veće razine u odnosu na zatvaranje u petak. Procjene govore da bi zlato moglo testirati razine od 5,300 do 5,350 dolara po unci, dok bi srebro moglo dosegnuti između 95 i 98 dolara po unci.

Daljnji razvoj situacije ovisit će o potencijalnom zaoštravanju konflikta na Bliskom istoku koji već sada nalikuje uvodu u širi regionalni sukob, kao i o implikacijama tog sukoba po cijenu nafte, stopu inflacije i cjelokupno svjetsko gospodarstvo.

Veliki igrači napuštaju rizični dolar, masovno kupuju zlato

Napad SAD-a i Irana uzdrmao je globalno tržište, no ovaj put reakcija kapitala nosi specifičan predznak koji mijenja dosadašnja pravila igre. Ključna promjena je da se američki dolar više se ne smatra sigurnim utočištem, već izlaganje dodatnom riziku.

Najveći problem u ovom sukobu je moguće zatvaranje Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi 25 posto svjetske nafte, što bi predstavljalo neviđeni šok za globalnu ekonomiju te potaknulo urušavanje povjerenja u američki dolar.

Nedavna eskalacija također je mnogo rizičnija od prijašnje intervencije SAD-a u Venezueli. Kina, kao glavni američki rival, tada je ostala suzdržana oko blokade venezuelanske nafte, no potencijalna blokada iranskog izvoza nafte mogla bi biti točka preokreta koja će Peking prisiliti na reakciju.

Umjesto vojnog sukoba, Kina bi mogla izabrati masovnu prodaju američkih državnih obveznica te dodatno uzdrmati sustav ograničenjem izvoza srebra i rijetkih metala. Takvi potezi mogli bi uvesti nered u američke opskrbne lance te nanijeti američkoj ekonomiji i samom dolaru veću štetu od bilo kakvog konvencionalnog rata.

Trend odmicanja od dolara kao rizične imovine najbolje ilustriraju potezi onih koji diktiraju globalni tempo, a to su centralne banke. Njihovo sustavno udaljavanje od dolara i masovna kupnja zlata pokazuju jasan strateški smjer. Fizička imovina bez rizika treće strane kao što je zlato, pretvara se u jedini pravi temelj ekonomske sigurnosti.

Najjače svjetske investicijske banke također prate ovaj bijeg od papirnatog novca ka zlatu, istovremeno predviđajući produbljivanje globalnih nesigurnosti. Slijedom toga, njihove prognoze da će cijena zlata na kraju godine dosegnuti razinu od 6,300 dolara, mogle bi se obistiniti i znatno prije roka.