Digitalni euro projekt je Europske središnje banke koji za mnoge ostavlja prostora nagađanju i postavljanju raznih teorija posebno kada se govori o privatnosti korisnika. Hrvatska narodna banka na konferenciji ‘Digitalni euro i centralnobankarski digitalni novac‘ okupila je niz stručnjaka sa područja ekonomije koji su razgovarali o ovome projektu.
- Koncept centralnobankarskog digitalnog novca (CBDC), pa tako i digitalnog eura, izuzetno je zanimljiv i izazovan, te sa sobom nosi veliki broj pitanja na koja na ovoj konferenciji nastojimo odgovoriti. Uvođenje centralnobankarskog digitalnog novca trenutačno se razmatra u sto jurisdikcija diljem svijeta, a motivi ispitivanja uspostave digitalne verzije javnog novca namijenjenog građanima različiti su u različitim državama, jednako kao što su i različiti pristupi prema CBDC-u. Važno je naglasiti da će se uvođenjem digitalnog eura i dalje moći plaćati gotovinom; digitalni euro neće je zamijeniti nego će predstavljati digitalni oblik gotovine koji će se moći koristiti i off-line, prebacivanjem novca s mobitela na mobitel i kada niste priključeni na internet. U cilju da naša zajednička europska valuta i ubuduće ostane primjerena potrebama korisnika, mora se razvijati u skladu sa željama građana - ustvrdio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Guverner je naglasio da gotovina omogućuje uključivost i privatnost plaćanja, a digitalni euro bi ih omogućivao i u digitalnom obliku. - Ako se uvede digitalni euro, naše će financijske transakcije biti jednostavnije jer ćemo moći birati sigurno sredstvo plaćanja, koje se prihvaća u cijelom europodručju. Svi u europodručju moći će besplatno plaćati digitalnim eurom, kao što sada plaćaju gotovinom - kazao je tom prilikom Vujčić.
Tijekom dva panela koji su se bazirali upravo na predstavljanju projekta o digitalnom novcu, panelisti su nastojali publici približiti i pojasniti diskusiju oko uvođenja digitalnog eura i digitalnog centralnobankarskog novca. Jedna od izlagačica bila je i Evelien Witlox, direktorica programa za digitalni euro u Europskoj središnjoj banci.
Witlox je naglasila da se uporaba gotovine u europodručju smanjuje i istaknula jedinstvenost digitalnog eura kao kombinacije praktičnosti centralnobankarskog novca i prednosti digitalnog plaćanja. - Digitalni euro bio bi općeprihvaćen u cijelom europodručju kao dodatna mogućnost uz plaćanje gotovinom i ostale postojeće metode plaćanja. S digitalnim eurom kao pan-europskim rješenjem pod europskim vodstvom osnažila bi se strateška autonomija Europe, što bi smanjilo našu ovisnost o neeuropskim pružateljima platnih usluga te potaknula inovativnost i tržišno natjecanje u europskom sektoru plaćanja - rekla je Witlox.
Digitalni novčanik
Digitalni euro zapravo je centralnobankarski digitalni novac (CBDC), elektronička inačica gotovine. Izdavala bi ga središnja banka, a bio bi dostupan svima u europodručju. Za njega ne bi bio potreban pristup internetu i bio bi posve besplatno elektroničko sredstvo plaćanja. Trebao bi omogućiti jednostavnije plaćanje prilikom putovanja ili kupnje online, ali i u drugim sektorima transakcija. Witlox ističe privatnost korisnika na prvome mjestu s obzirom da se transakcije neće moći povezati sa pojedincem. Podaci će u sistemu biti anonimni i u potpunosti će se poštivati GDPR i ostala regulativa vezana uz tajnost privatnih informacija.
Prilikom korištenja digitalnog eura, korisnici će moći novac sa svojeg bankovnog računa prebaciti na svoj digitalni novčanik koji će biti ili aplikacija ili fizička kartica za one koji imaju problema s digitalizacijom. Još jedna prednost digitalnog eura je i podatak da će svi koji prihvaćaju digitalna plaćanja morati prihvatiti digitalni euro, što je i naglasio guverner Vujčić.
Projekt digitalnog eura trenutno je u drugoj, pripremnoj fazi koja je započela u studenom 2023. i planirana je do listopada 2025. godine. Druge države također su se uključile u raspravu o uvođenju digitalnog eura, a među prvima je bila Švedska. HNB je jedna od stotinjak središnjih banaka na svijetu koja razvija mogućnost centralnobankarske digitalne valute. Witlox smatra da se po pitanju projekta uključilo dosta aktera te da je digitalni euro bitan za euro i općenito jer potiče tržišno natjecanje u europskom sektoru plaćanja s čime se jača monetarna suverenost europodručja.
Sudionici panela, renomirani su stručnjaci uključeni u provedbu ovih projekata, predstavnici središnjih banaka, akademske zajednice i privatnog sektora, zajedničkisu pokušali odgovoriti na neka od najvažnijih pitanja vezanih uz CBDC i digitalni euro.
Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke moderirala je panel "Digitalni euro" koji je bio posvećen raspravi o projektu Eurosustava o uvođenju digitalnog eura. Drugi panel "Centralnobankarski digitalni novac" uvodnim je izlaganjem otvorio Geoffrey Goodell, profesor na University College London, a moderirali su ga Ivan Mortimer Shutts, savjetnik u Dataswyftu i Linardo Martinčević, savjetnik u Uredu guvernera i FinTech koordinator u Hrvatskoj narodnoj banci. Na drugom panelu se raspravljalo o motivima i pristupu različitih zemalja u vezi uspostave digitalne verzije javnog novca namijenjenog građanima, uz komparativni prikaz dosadašnjih nastojanja nekih od tih država u pogledu CBDC-a.
Izlagači su se složili da europske građane treba više educirati o ovoj temi, pogotovo kada se govori o instant plaćanju te da digitalni euro treba biti inkluzivan. Ako i dođe do realizacije ovog ambicioznog projekta, građani Europske unije morati će pričekati još nekoliko godina jer nakon trenutne, pripremne faze slijedi odluka Europske središnje banke o pokusnom korištenju.