HNB predlaže novo pooštravanje kreditiranja građana

Hrvatska narodna banka (HNB) predlaže novo pooštravanje kreditiranja građana. Nakon što su 1. srpnja prošle godine već postrožili pravila za kredite i uveli limite za zaduživanje, HNB je u javnu raspravu pustio Nacrt odluke o kriterijima kreditiranja potrošača prema kojemu osnovni pragovi ostaju isti  (DSTI najviše 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, a LTV najviše 90 posto), ali se bankama znatno smanjuje prostor da od tih ograničenja odstupaju.

Najvažnija promjena je upravo u iznimkama. Prema sadašnjoj odluci banke smiju iznad DSTI limita odobriti do 20 posto stambenih i do 10 posto nestambenih kredita, dok je za kredite s LTV-om iznad 90 posto dopušteno do 20 posto plasmana. Novi nacrt te kvote prepolovljuje: na 10 posto kod stambenih, pet posto kod nestambenih i 10 posto kod LTV-a iznad 90 posto.

To praktično znači da će banke imati znatno manje prostora kreditirati kupce stanova koji zbog visoke cijene nekretnine, postojeće zaduženosti ili premalog vlastitog učešća ne prolaze standardne HNB-ove kriterije. I dalje vrijedi pravilo da najmanje 75 posto dopuštenih iznimaka za stambene kredite mora ići ljudima koji rješavaju vlastito stambeno pitanje.

HNB dodatno precizira i kako se u zaduženost računaju prekoračenja i kartice. Kod minusa po tekućem računu mjesečni trošak otplate računao bi se kao tri posto prosječnog dnevno iskorištenog prekoračenja u prethodna tri mjeseca, a kod kreditnih kartica kao tri posto iskorištenog limita na kraju prethodnog mjeseca. U izračun ukupnog duga ulaze i obveze sudužnika, dok se jednokratne obveze po charge karticama izuzimaju.

Unatoč strožim kriterijima krediti rasli

Rokovi otplate ostaju nepromijenjeni: do 30 godina za stambene, odnosno do deset godina za ostale potrošačke kredite, osim nestambenih kredita osiguranih nekretninom, koji također mogu trajati do 30 godina.

Kako navode iz HNB-a u svom obrazloženju nacrta, ograničenja kriterija kreditiranja potrošača, u primjeni od 1. srpnja 2025., uvedena su kao preventivna makrobonitetna mjera kako bi se zaustavilo uočeno popuštanje kriterija kreditiranja potrošača i ograničilo nakupljanje rizika povezano s rastućim segmentima rizičnijih kredita u novim kreditima banaka.

Pri uvođenju mjera, s obzirom na njihovu preventivnu svrhu, ograničenja ciljaju rizičnije skupine kredita koji su se odobravali uz vrlo blage kriterije. Pritom su dopuštene i iznimke od propisanih omjera, kako bi se bankama i potrošačima olakšala prilagodba na nove uvjete kreditiranja te bankama u opravdanim slučajevima omogućila fleksibilnost u postupcima ocjene kreditne sposobnosti, osobito u segmentu stambenog kreditiranja.

U prvih godinu dana primjene mjera, novi su krediti u prosjeku ugovarani uz održivije kriterije, što se ogledalo u snažnom padu udjela kredita ugovorenih uz povišene razine DSTI i LTV omjera. Udio kredita s povišenim DSTI omjerom donekle se smanjio i kao odraz nižih kamatnih stopa u okviru promotivnih akcija banaka. Sniženje kamatnih stopa istodobno je mehanički smanjilo efektivnu restriktivnost ograničenja DSTI omjera i povećalo kreditnu sposobnost potrošača jer se njime smanjuje teret otplate konkretnoga kredita ili omogućava ugovaranje višeg iznosa kredita uz jednak mjesečni anuitet.

To može potaknuti povećanje zaduženosti kućanstva, a onda i osjetljivosti na buduće makroekonomske poremećaje, osobito u uvjetima ponovnog jačanja ponude kredita s promjenjivom kamatnom stopom. Unatoč usporavanju u odnosu na kraj 2025., kada su krediti stanovništvu porasli za 13,0 posto, u 2026. su nastavili rasti relativno snažno pa su u lipnju 2026. na godišnjoj razini bili viši za 11,0 posto.

Rast i dalje rizik za stabilnost sustava

To usporavanje pretežno odražava bazne učinke, odnosno izrazito snažan rast kredita u prvom polugodištu 2025., dok su kratkoročni pokazatelji kreditne aktivnosti ostali povišeni: zamah je za stambene kredite u lipnju 2026. iznosio 12,7 posto, a za nestambene kredite 12,2 posto. Ograničen učinak mjera na kreditnu aktivnost, osobito u segmentu stambenih kredita, djelomično se može pripisati i spomenutim, gotovo kontinuiranim promotivnim akcijama banaka.

Visok rast kredita, osobito nestambenih, i nadalje je rizik za stabilnost financijskog sustava. Udio neprihodonosnih u ukupnim kreditima već se godinama smanjuje te je trenutačno na povijesno niskim razinama. No, kvaliteta nedavno odobrenih kredita pogoršava se brže nego za kredite prethodnih godišta, što upućuje na mogućnost skorog preokreta dosadašnjeg trenda smanjivanja udjela neprihodonosnih kredita. Uz to, u uvjetima i nadalje snažne kreditne aktivnosti dosadašnja kvota dopuštenih odstupanja ostavlja mogućnost da se dodatno ubrza kreditiranje upravo u segmentu kredita s najvišim DSTI i LTV omjerima, navode iz HNB-a. 

S obzirom na navedeno, Hrvatska narodna banka smanjuje udjele dopuštenih odstupanja radi daljnjeg smanjivanja rizičnosti novih kredita potrošačima i rizika prezaduženosti. Prilagodbom kvote dopuštenih odstupanja čuva se uloga propisanih omjera kao referentnih vrijednosti razboritoga kreditiranja te se smanjuje kreditni rizik koji je koncentriran upravo u repu distribucije kredita odobrenih iznad ograničenja. Očekuje se da će smanjenje dopuštenoga udjela odstupanja ponajprije smanjiti udio novoodobrenih kredita s visokim DSTI i LTV omjerima, čime se jača otpornost novih kohorti dužnika i zadržava preventivni karakter mjera. Mjera bi ujedno trebala donekle usporiti zaduživanje potrošača i poboljšati kvalitetu kreditnog portfelja banaka u srednjem roku.

Javna rasprava otvorena je do 18. rujna 2026. Nakon isteka javne rasprave Hrvatska narodna banka razmotrit će sve komentare primljene tijekom javne rasprave i objaviti na svojoj internetskoj stranici očitovanje o prihvaćanju ili neprihvaćanju primjedbi i prijedloga.