Je li danas teže doći do stana nego prije 20 godina? I dok će mnogi reći da je uistinu teže, financijska blogerica Sandra (Tetka) Ferenčak kaže da je jednako teško iako su se određeni uvjeti promijenili. Kako navodi u svom blogu, iako su u posljednjih pet godina cijene nekretnina skočile 57 posto, prije 20 godina su kamatne stope bile iznimno visoke što je otežavalo kupnju mladima.
– Važno je razumjeti neke makroekonomske pokazatelje. Na primjer, stopa nezaposlenosti prije dvadesetak godina bila je oko 22 do 23 posto, a danas ona iznosi oko sedam posto. To ukratko znači kako je velik broj ljudi bio kreditno nesposoban, često plaćen na ‘crno’ pa je i to utjecalo na potražnju – piše Ferenčak.
Financijska blogerica svoju analizu temelji na vlastitom iskustvu kupnje stana pa navodi da je 2002. godine uzela kredit uz kamatu od osam posto, što je u novije vrijeme nezamislivo, barem do prije godinu dana.
– Osim toga, učešće u kreditu je bilo 40 posto, a trebala sam i dva jamca – objašnjava Ferenčak dodajući pritom da je važan faktor u ovoj analizi svakako i plaća, pogotovo ako gledamo usporedbu kolike su prosječne plaće u Hrvatskoj bile prije 20 godina, a kolike su danas.
Mnogi, kaže, smatraju da nekretnine ‘samo rastu‘, no kako navodi u svom blogu, u periodu od 2008. do 2015. godine, odnosno za vrijeme financijske krize, cijene nekretnina su pale za otprilike 30 posto nakon čega je uslijedio poprilično velik rast pa se zato da naslutiti da će uskoro doći do nove korekcije cijena iako naravno to nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti.
No neovisno o tome, Ferenčak je iznijela usporedbu od 2002. i 2022. pa tako tvrdi da je cijena za kvadrat stana prije 20 godina bila 2,6 puta manja nego što je danas, dok su kamatne stope na stambeni kredit sada upola manje nego što su bile te davne 2002. godine. Također, dok je prošle godine prosječna plaća iznosila 1016 eura, prije 20 godina je ona iznosila 494 eura. Ferenčak navodi i da zbog jakog rasta cijena zadnjih godina u 2022. godini za godišnju neto plaću možete kupiti manje kvadrata nego prije 20 godina (4,7 u odnosu na 5,9) te da biste ugovaranjem kredita na 30 godina prije 20 godina stan otplatili čak 2,7 puta, a danas ‘tek’ 1,7 puta.
Također, navodi, prije 20 godina je trebalo čak 22,5 godina, odnosno godišnjih plaća za otplatu nekretnine dok je danas potrebno 18,6 godina.
– Anuitet danas čini 62 posto prosječne neto plaće za razliku od 75 posto nekada zbog visoke cijene financiranja – piše financijska blogerica.
Dala je usporedbu i gotovinske kupnje nekretnine objašnjavajući da bi ovakvom kupnjom izbjegli navedene visoke troškove financiranja pa bi tako 2002. godine trebalo 8,4 godine za otplatu stana, dok danas treba od 10,7 do 12 godina, odnosno, godišnjih neto plaća.
– Danas je mladima jednako kao nekada teško steći svoju nekretninu. S prosječnom plaćom to je praktički nemoguće budući da anuitet ne bi smio prelaziti trećinu primanja. Iako se danas čini kako je zbog visokih cijena nekretnina nekada to sve skupa bilo lakše, troškovi financiranja su 2002. godine bili takvi da vam je kamata činila preko 60 posto ukupno otplaćene vrijednosti kredita (danas oko 40 posto). Tko je imao keš za kupnju, bolje je prošao tada nego sada, no tko se morao zadužiti da bi uselio u svoje, morao je založiti vlastite bubrege. Srećom, kamatne stope su vremenom padale, a plaće rasle pa je otplata bila vremenom sve lakša. Danas kupnju nemogućom čine visoke cijene, naročito njihov porast zadnjih pet godina, a uz to, i nagli rast kamatnih stopa – zaključuje Ferenčak.