Najveći fond u zemlji AZ prošle je godine od naknada za upravljanje mirovinskim fondovima uprihodio malo više od 26 milijuna eura
Četiri obvezna mirovinska fonda objavili su rezultate svog poslovanja u prošloj godini, a izvješće sadrži i podatke o troškovima osoblja koji pružaju uvid koliko zarađuju ljudi koji brinu o budućim mirovinama. Najveći fond u zemlji, AZ koji je krajem ožujka upravljao sa 8,7 milijardi eura imovine u obveznim mirovinskim fondovima, prošle je godine od naknada za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima uprihodio nešto malo više od 26 milijuna eura što je 1,1 posto više nego godinu ranije. Nakon rashoda od 17,4 milijuna eura to je društvo iskazalo neto dobit od 7,8 milijuna eura što je 2,7 posto manje nego u 2023. godini.
Za troškove osoblja AZ je lani izdvojio nešto više od dva milijuna eura, od čega su tri člana Uprave dobili fiksne bruto plaće od 430 tisuća eura. U odnosu na godinu ranije, vodstvo AZ-a dobilo je dva posto višu fiksnu isplatu. Tome treba pridodati i 171 tisuću eura varijabilnog primitka, odnosno bonusa, čime su ukupna primanja čelnika AZ-a penju na ukupno 601 tisuću eura. Također tri člana Uprave Raiffeisen društva za upravljanje dobili su fiksnu plaću od ukupno 320 tisuća eura, što uz varijabilni primitak od gotovo 60 tisuća eura njihova ukupna primanja diže na 380 tisuća eura, na razini iz godinu ranije.
Raiffeisen u obveznim mirovinskim fondovima upravlja s imovinom od 6,7 milijardi eura, a prošle se godine tom društvu od upravljanja fondovima slilo ukupno 19,5 milijuna eura, oko 300 tisuća eura manje nego godinu ranije. No, zato je neto dobit od 7,5 milijuna eura zabilježila pad od gotovo osam posto. PBZ/CO u 2024. ostvario je deset milijuna eura prihoda od upravljanja, što je ugrubo 300 tisuća eura manje nego u 2023. godini. Kao i Raiffeisen, i ovo je društvo lani ostvarilo pad neto dobiti, i to za gotovo 19 posto, na 2,75 milijuna eura.
Za 34 zaposlena (jedan više nego u 2023.), PBZ/CO je izdvojio 2,25 milijuna eura troška osoblja, odnosno oko 250 tisuća eura više nego godinu ranije. U stavci članovi Uprave/viši rukovoditelji navodi se da im je lani isplaćeno 244 tisuće eura fiksne plaće te 100 tisuća eura varijabilnih primitaka. Vodstvo Erste Plavog, najmanjeg društva s imovinom pod upravljanjem od 3,8 milijardi eura u obveznim fondovima, isplaćeno je 328 tisuća eura fiksne plaće, a uz 162 tisuće eura varijabilnih primitaka, ukupna primanja penju se na 489 tisuća eura. U odnosu na 2023. ukupni primici viši su za gotovo šest posto.
Erste Plavi lani je zabilježio rast prihoda od upravljanja, i to za 3,3 posto, a dosegli su 11,2 milijuna eura. Unatoč tome, ostvarena je niža neto dobit od 2,8 milijuna eura dok je godinu lani zabilježeno tri milijuna eura.