Pad garnizona JNA u Varaždinu donio je preokret u Domovinskom ratu

Dana 22. rujna 1991. predajom varaždinskog garnizona završena je jedna od najvažnijih operacija prve godine Domovinskog rata. Nakon osam dana blokade, borbi i pregovora, hrvatske su snage preuzele objekte 32. korpusa JNA, najveće i najjače vojne formacije JNA u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te jednog od najbolje opremljenih korpusa tadašnje jugoslavenske vojske. Taj događaj bio je mnogo više od lokalne pobjede. 

Bitka za vojarne

Dana 14. rujna 1991. Hrvatska je pokrenula blokadu vojarni, skladišta i drugih objekata JNA diljem zemlje, čime je započela Bitka za vojarne. Na sjeverozapadu Hrvatske događaji su potom slijedili nevjerojatnom brzinom. Već 17. rujna oslobođena je vojarna u Čakovcu, a dan poslije i posljednje karaule uz mađarsku granicu, čime je Međimurje postalo prvi dio Hrvatske potpuno oslobođen od prisutnosti JNA.  

Sukobi u Varaždinu 

Ishodi sukoba na tome području bili su vrlo različiti. U Varaždinu je JNA granatirala grad i pružala otpor, no na kraju je kapitulirao cijeli korpus pod zapovjedništvom generala Vladimira Trifunovića. Hrvatska je pritom zaplijenila desetke tenkova T-55, oklopna vozila, topništvo, minobacače i velike količine streljiva, što se smatra jednim od najvrjednijih ratnih plijenova Domovinskog rata.  

Eksplozija u Bjelovaru

U Bjelovaru vođene su teške borbe, bilo je civilnih i vojnih žrtava, a eksplozija skladišta Barutana 29. rujna tijekom borbi za vojne objekte ostala je jedan od najtragičnijih događaja Domovinskog rata u sjevernoj Hrvatskoj.

Mirna predaja u Koprivnici

Poseban kontrast bila je Koprivnica. Tamošnja vojarna bila je dio sustava 32. korpusa JNA, ali nakon sloma položaja JNA u Varaždinu i Bjelovaru otpor je izgubio smisao. Zato se koprivnička vojarna nakon pregovora lokalnih vlasti sa zapovjednikom garnizona predala 30. rujna 1991. doslovno bez ispaljenog metka, bez borbe i bez žrtava. Odlazak su pregovarači zalili rakijom. 

Stvaranje ozbiljne vojske

Tih dana na istoku zemlje vodile su se presudne bitke za Vukovar, Vinkovce i Osijek, koje su imale znatno veću pozornost hrvatskih medija. No, upravo su događaji u Varaždinu, Bjelovaru, Koprivnici i Međimurju, iako uglavnom udaljeni od naslovnih stranica i prvih minuta televizijskog dnevnika odlučivali hoće li Hrvatska uspjeti stvoriti ozbiljno naoružanu vojsku.  

Do kraja rujna JNA je izgubila Međimurje, Varaždin, Bjelovar i Koprivnicu. U samo dva tjedna nestala je s gotovo cijelog prostora od Mure do Bilogore, a Hrvatska je došla do golemih količina naoružanja JNA, ali i Teritorijalne obrane koje je JNA ranije zaplijenila. 

JNA u Zagrebu ostala bez vojnog zaleđa

Uz to je sjedište Pete vojne oblasti u Zagrebu ostalo bez važnog vojnog zaleđa na sjeverozapadu Hrvatske, pa su mogli početi i pregovori o povlačenju JNA iz glavnoga grada. No, to nije bilo jednostavno i dugo je trajalo. Početak povlačenja iz najveće zagrebačke vojarne, takozvane "Maršalke", dogovoren je tek za kraj studenoga. Posljednji vojnici JNA napustili su taj kompleks tek 20. prosinca 1991., svega nekoliko dana prije Božića.  

Najveći značaj varaždinske pobjede i oslobađanja sjeverozapadne Hrvatske nije bio teritorijalni, nego strateški. Hrvatska je odjednom dobila oružje potrebno za ustrojavanje tenkovskih, topničkih i mehaniziranih postrojbi. Velik dio zarobljene opreme ubrzo je upućen na najugroženija bojišta, uključujući istočnu Slavoniju i područje Vukovara.  

Oslobođeni sjever postao ratni logistički centar

Zato se 22. rujna 1991. može promatrati kao dan kada nije oslobođen samo Varaždin. To je bio trenutak u kojem je JNA počela gubiti sjeverozapadnu Hrvatsku, a Hrvatska dobila oružje, sigurno zaleđe i samopouzdanje potrebno za nastavak obrane zemlje. Dok je JNA još bila prisutna u hrvatskoj metropoli, sjever zemlje već je postao ratni logistički centar, prostor iz kojeg su na bojišta stizali ljudi, oružje i oprema. Mjeseci koji su slijedili pokazali su da je upravo naoružanje osvojeno u sjevernoj Hrvatskoj bilo jedan od ključnih preduvjeta za uspješnu obranu države u najtežoj ratnoj godini.