Nove napetosti između SAD-a i Irana ponovno podigle cijene nafte
Napetosti između SAD-a i Irana ponovno dižu cijene nafte, dok se ulagači vraćaju bitcoinu i tehnološkim dionicama
Cijene nafte jutros su ponovno porasle zbog jačanja napetosti između SAD-a i Irana. Brent je poskupio 1,36 posto, na 101,70 dolara po barelu, a američki WTI 1,71 posto, na 97,42 dolara.
Novi pritisak na cijene stigao je nakon izjave američkog ministra financija Scotta Bessenta da će od srijede iranskim zrakoplovnim kompanijama biti praktički onemogućeno međunarodno poslovanje.
Bessent je poručio da kompanije i zračne luke koje iranskim prijevoznicima budu pružale gorivo, usluge slijetanja ili prodaju karata riskiraju isključenje iz dolarskog financijskog sustava. Time Washington dodatno pojačava pritisak na Teheran, a tržište ponovno u cijenu nafte ugrađuje veći geopolitički rizik.
Istodobno, ulagači prate postoji li prostor za diplomatski zaokret. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian trebao bi sudjelovati na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku i ondje predstaviti iranske stavove o međunarodnim zbivanjima, s naglaskom na sukob sa SAD-om i Izraelom. Na marginama zasjedanja najavljeni su i razgovori s čelnicima više država.
Upravo bi mogući znakovi približavanja Washingtona i Teherana mogli postati jedan od glavnih pokretača cijene nafte u sljedećim danima. Potvrda izravnih razgovora mogla bi ublažiti strah od poremećaja opskrbe i pritisnuti cijene prema dolje, dok bi nova eskalacija vjerojatno ponovno povećala premiju rizika.
Koliko su tržišta osjetljiva na promjene raspoloženja prema Bliskom istoku pokazalo se već jučer. Tada su cijene nafte pale ispod 100 dolara po barelu zbog nade da bi SAD i Iran mogli obnoviti diplomatske kontakte, a ulagači su se brzo vratili rizičnijoj imovini. Nasdaq Composite skočio je 2,3 posto i zaključio trgovanje na novim rekordnim razinama, S&P 500 porastao je 1,5 posto, a Dow Jones 0,7 posto.
Snažno raste i bitcoin
Najveći zamah ponovno je došao iz tehnološkog sektora. Dionice Mete skočile su 11 posto, AMD-a oko 10 posto, a Intela 12 posto, uz povratak optimizma oko umjetne inteligencije i poluvodiča. Dodatnu pozornost privlači i ovotjedni susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, na kojem bi se trebalo razgovarati o trgovinskim odnosima, produženju carinskog primirja i suradnji u području umjetne inteligencije. Na večeri s kineskim predsjednikom trebali bi sudjelovati i čelnici nekih od najvećih tehnoloških i financijskih kompanija.
Paralelno s rastom tehnoloških dionica, snažno se vratio i bitcoin. Najveća svjetska kriptovaluta u ponedjeljak je preskočila 86 tisuća dolara i dosegnula najvišu razinu od kraja siječnja. Bitcoin je tijekom dana rastao gotovo šest posto, a u posljednja tri mjeseca oko 34 posto, iako je i dalje osjetno ispod povijesnog rekorda iz listopada prošle godine, kada je premašio 126 tisuća dolara.
Rast je ponovno otvorio pitanje završava li takozvana kriptozima, odnosno dulje razdoblje pada i slabog interesa za digitalnu imovinu. Matt Hougan, investicijski direktor Bitwisea, smatra da se tržište već nalazi u novoj fazi i da su se temeljni pokazatelji kriptoindustrije poboljšavali i dok su cijene padale. Kao argument navodi veći broj transakcija na blockchain mrežama i snažniji ulazak velikih financijskih institucija poput BlackRocka.
