Neizvjesno okružje traži upravljanje pokretačima profitabilnosti

Pišu: Anamarija Mujanović i Tomislav Pili

Neizvjesnost više nije prolazna stavka, ona je jednostavno novi operativni model na koji se moramo svi naviknuti, poručila je Mirjam Marasović Ćurčić, partnerica u Accounting odjelu te osnivačica Management Consulting odjela u Forvis Mazarsu u Adria regiji na Liderovu Financijskom forumu. 

Od geopolitičkih napetosti, ekonomske neizvjesnosti, regulatorne kompleksnosti, ubrzanog tehnološkog razvoja – posebno AI-ja koji se mijenja brže nego što možemo pratiti – te izazova tržišta radne snage, sve to na neki način utječe i postavlja nove izazove pred financijske direktore i funkciju financija.

Marasović Ćurčić izdvojila je četiri ključna izazova. Jedan od njih je kako uopće upravljati poslovanjem kad se uvjeti mijenjaju doslovno između dva sastanka uprave.

– Nije dovoljno dobro imati godišnji plan i obično još dva predviđanja tijekom godine. Rješenje je ono što zahtijeva moderna funkcija financija, a to je 'upravljačka nadzorna ploča' na kojoj imate elemente kojima možete upravljati pokretačima profitabilnosti, odnosno pokretačima rezultata u realnom vremenu – naglasila je Marasović Ćurčić.

Mirjam Marasović Ćurčić

Drugi izazov je kako izgraditi otpornost na rizike koji nije moguće predvidjeti. Tradicionalni pristup rizicima jest da se rizik može identificirati, kvantificirati i da se od većina njih može zaštititi. Danas vidimo da to nije tako. Prema njezinim riječima, moderna kompanija zahtijeva otpornost koja pretpostavlja prilagodbu organizacije na tri dimenzije. To su brza apsorpcija šoka ukoliko dođe do neizvjesnog događaja, zatim brza adaptacija na novonastalu situaciju te kontinuirano predviđanje koje daje 'svjetlo' ili jasnoću liderima u upravljanju poslovanjem.

Treći izazov je balansiranje između likvidnosti i investicija. Kako je kazala Marasović Ćirčić, svaka neizvjesnost rezultira privremenom ili trajnom obustavom investicija te smanjenom potrošnjom radi očuvanja likvidnosti. Međutim, smanjeno investiranje nosi rizik narušavanja strukturne konkurentske prednosti firme.

– U današnje doba, konkurentski pritisci zahtijevaju kontinuirano ulaganje u inovacije i nove proizvode, nova tržišta te nove kompetencije i tehnologije – kazala je predstavnica Forvis Mazarsa

Na kraju, četvrti izazov je novi profil financijskih stručnjaka. Kvalitetnih stručnjaka u računovodstvu, financijama i kontrolingu teško je naći na tržištu, a još je teže pronaći 'novi profil financijaša'. Današnje doba zahtijeva stručnjake koji, osim stručnih kompetencija, posjeduju i digitalne te poslovne kompetencije.

– Postoji svojevrsni paradoks: financijaši često nemaju dovoljno razvijene digitalne vještine, dok tehnički profili nemaju dovoljno razvijene financijske vještine. Zbog tog nesklada (mismatch), većina kompanija pribjegava internom razvoju takvih kadrova – zaključila je Marasović Ćurčić.

Fokus na kvaliteti podataka

CFO-i velikih kompanija danas se nalaze u središtu strateških odluka; između financijske discipline, investicija, upravljanja rizicima i očekivanja vlasnika. No kako velike kompanije planiraju financiranje, upravljaju likvidnošću, reagiraju na volatilnost tržišta te se prilagođavaju promjenama u kamatnom i regulatornom okruženju?

Odgovore na ova pitanja dali su predsjednica Uprave Solvershipa Lidija Karaga, CFO Telemacha Hrvatska Matija Mandić te CFO Aircasha Jože Rant.

Jože Rant, Lidija Karaga, Matija Mandić, Ksenija Puškarić

Prema Karagi, danas je nemoguće poslovati bez podataka. To nije nov trend, već dugogodišnja paradigma u kojoj se podaci pretvaraju u informacije, a informacije u znanje. Kako tvrdi, financije i kontroling danas zahtijevaju širi skup kompetencija, od razumijevanja poslovanja do rada s podacima i analitičkim alatima.

– Kako bi podaci zaista služili kao podrška odlučivanju, nužno je razumjeti poslovni kontekst, ovladati novim tehnologijama i pratiti cijeli životni ciklus podataka. Ključno je da poslovne funkcije preuzmu vlasništvo nad podacima. Podaci više ne mogu biti isključivo odgovornost IT-a, to mora postati organizacijska disciplina s jasnim pravilima i procesima – rekla je Karaga.

– Često čujemo da ‘podaci u IT-u ne funkcioniraju’, ali takav pristup više nije održiv. Kvaliteta podataka mora se sustavno graditi kroz poslovna pravila i procese, i tu transformacija u mnogim kompanijama još uvijek ide sporo – dodala je.

Prema predsjednici Uprave Solvershipa, iako podataka danas ima više nego ikad, nema smisla pokretati data inicijative bez jasnog poslovnog cilja. Tehnologija mora služiti konkretnim odlukama.

– Najnaprednije kompanije danas rade prognoze i do 18 mjeseci unaprijed, pri čemu su brzina, automatizacija i mogućnost brzog donošenja odluka ključni elementi – izjavila je Karaga te je kao jedan od prioriteta za budućnost izdvojila jačanje digitalne i podatkovne pismenosti, posebno u kontekstu umjetne inteligencije.

Lidija Karaga

Mijenja se uloga CFO-a

Financijska direktorica Telemacha naglasila je da se uloga CFO-a mijenja već neko vrijeme. Financijska ekspertiza ostaje temelj, ali danas je ključno aktivno sudjelovanje u upravama i timovima.

– Današnji CFO značajno više vremena posvećuje razmišljanju o budućnosti nego što je to bio slučaj ranije. Također, odluke se više ne donose individualno, do njih dolazimo zajednički, a temelj takvog odlučivanja moraju biti podaci – rekla je Mandić.

– Telekom industrija je izrazito kapitalno intenzivna i zahtijeva kontinuirana ulaganja u nove tehnologije, no uz kvalitetno planiranje moguće je reagirati i na inflaciju i na krize. Jer nije poanta u rezanju troškova, nego u njihovom pametnom usmjeravanju prema aktivnostima s najvećim povratom – naglasila je Mandić.

Mandić je dodala da je digitalizacija ključna, ali jednako je važno razumjeti poslovanje. Ipak, dodala je, najveći izazov u budućnosti bit će ljudi.

– Razviti zaposlenike koji razumiju izvještaje i imaju razvijeno kritičko razmišljanje izuzetno je zahtjevno i to je izazov s kojim ćemo se svi morati nositi – izjavila je.

Matija Mandić

Jože Rant podsjetio je da je količina podataka danas tolika da ih je nemoguće obraditi bez naprednih alata pa klasični programi više nisu dovoljni. Aircash ima milijun i pol registriranih korisnika te dnevno obrade milijune transakcija tako da su analitički alati nužnost.

– Najveći izazov je paralelno voditi operativni posao, pratiti rast i istovremeno podizati procese i organizacijsku strukturu na višu razinu – naglasio je Rant dodajući da se nijedna odluka ne donosi napamet.

– Upravljamo velikim iznosima i svaka odluka temelji se na detaljnim analizama, pri čemu su ‘what if’ scenariji ključni. Važno je gledati širu sliku; u krizama, kada konkurenti smanjuju ulaganja ili nestaju, otvaraju se prilike za rast i širenje na nova tržišta – poručio je Rant.

Prema njemu, upravljanje likvidnošću i kreditnim rejtingom ključni su rizici, zbog čega je precizno planiranje i budžetiranje nužno za očuvanje financijskog zdravlja. Kako je dodao, rast je važan, ali mora biti održiv.

I on se složio da su najveći izazov ljudi, pa je samim time i zaključio da je pronaći i razviti tim koji je otvoren za promjene i spreman pratiti viziju upravljanja danas presudno za uspjeh.

Jože Rant