- Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova prošle godine iznosila 7,97 milijardi kuna
- Dugoročna ulaganja treba promatrati na dugi rok, a ne kao kratkoročno isplativa
- ‘Može se i mora mnogo više napraviti po ovom pitanju‘
Ne bismo otkrili topli vodu kada bismo rekli da su mirovine u Hrvatskoj male, da je mirovinski sustav na klimavim nogama i da treba rano početi investirati u sigurnu starost. Investiranje u dobrovoljne mirovinske fondove (otvorene ili zatvorene) jedan je od načina da si osiguramo bolji život u mirovini.
– Investiranje u mirovinu je, vjerujem, većini građana već danas potreba, s obzirom na niske mirovine, nepovoljnu demografiju te ostale probleme mirovinskog sustava u cjelini – navodi Toni Vitali, financijski bloger.
Iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) navode da je štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima komplementarna s mirovinama iz prvog i drugog stupa te da omogućava građanima da si olakšaju prelazak iz radnog odnosa u umirovljeničke dane. Prema Hanfinim podacima neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova prošle je godine iznosila 7,97 milijardi kuna, od čega je u otvorenim (ODMF) bilo 6,60 milijardi kuna, a u zatvorenim (ZDMF) 1,37 milijardi kuna. Također, ODMF-ovi su prošle godine brojili 374,7 tisuća članova, a ZDMF-ovi 47,7 tisuća.
Teška godina
Iz Raiffeisen dobrovoljnih mirovinskih fondova ističu da poslovanje mirovinskih fondova i njihov rezultat ovise o kretanjima financijskih instrumenata u koje je uložena imovina fondova, a prošla je godina, kažu, bila puna izazova. Pa s obzirom na to da su financijska tržišta bilježila korekcije cijena, to se negativno odrazilo na prinose dobrovoljnih mirovinskih fondova. I iz AZ mirovinskih fondova ističu da je 2022. bila jedna od težih godina. Tako su i dobrovoljni mirovinski fondovi u Hrvatskoj zabilježili minuse, ali napominju da je to bio mnogo manji pad nego što to bilježe fondovi u okružju. Njihov fond AZ Profit u prošloj je godini ostvario -6,33 posto (2,23 milijarde kuna prema Hanfi), a AZ Benefit -6,53 posto (946,6 milijuna kuna prema Hanfi).
– Međutim, kod dugoročnih investitora kakvi su mirovinski fondovi najvažniji je upravo dugoročan investicijski rezultat, pa su prosječni godišnji prinosi od početka poslovanja zaključno s 31. prosinca 2022. godine iznosili više od pet posto – navode iz AZ mirovinskih fondova.
S time se slažu i iz Raiffeisena pa dodaju da je mirovinska štednja dugoročno ulaganje pa je i prinose potrebno promatrati na dugi rok. Njihovi otvoreni fondovi u 2022. ostvarili su 2,06 milijardi kuna (prema Hanfi), ali napominju da prosječan prinos od osnutka dobrovoljnoga mirovinskog fonda (2002.) do danas iznosi 4,94 posto na godinu. No dodaju da se i dalje se nalazimo u razdoblju velikih promjena pa napominju da to povećava neizvjesnost budućih kretanja.
Primjeri iz kompanija
A da bi više građana prepoznalo važnost štednje u trećem stupu, važnu ulogu imaju i država i poslodavci. Vitali objašnjava da država potiče ulaganja u mirovinske fondove poticajnim sredstvima od 15 posto te omogućava poslodavcima uplate u odabrani fond zaposlenika direktno iz bruto plaće pa zaposlenik odvaja niži iznos u usporedbi sa samostalnim uplatama, a poslodavac štedi na doprinosima. U Ericssonu Nikoli Tesli od 2005. imaju Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond.
Njime su, navode, željeli svim svojim zaposlenicima omogućiti maksimalne pogodnosti koje mogu ostvariti štednjom u zatvorenom mirovinskom fondu, što je izgleda i prepoznato jer su potkraj prošle godine čak 68 posto zaposlenih bili članovi tog fonda. Neto imovina Fonda potkraj 2022. iznosila je 49,3 milijuna kuna, a prosječni godišnji prinos od početka njegova rada iznosi 6,21 posto.
– Prinos je u zadnjih godinu dana bio pod utjecajem globalno nestabilnih uvjeta na tržištu te je zabilježen pad od 4,45 posto, ali 2023. započela je pozitivnim trendom uz rast prinosa od 2,25 posto – objašnjavaju iz Ericssona Nikole Tesle.
Dodaju da su neke od glavnih prednosti ulaganja u zatvorene fondove mnogo povoljniji uvjeti od bilo kojeg otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda, a dodatna prednost je i mogućnost neoporezive uplate poslodavca do iznosa od 6000 kuna na godinu. Osim toga, da bi dodatno motivirali zaposlenike na štednju, iz Ericssona Nikole Tesle navode da obavljaju godišnje uplate, pa je u 2022. tvrtka uplatila po 1000 kuna na račun u Fondu svakom zaposleniku koji je bio njegov član.
I svi zaposleni u Hrvatskom Telekomu imaju mogućnost biti članovi Zatvorenoga dobrovoljnog mirovinskog fonda HT-a.
– Hrvatski Telekom kontinuirano radi na popularizaciji Zatvorenoga mirovinskog fonda putem različitih edukacija i radionica te potiče interes zaposlenika za ulaganje u Fond. Isto je vidljivo i u podatku da je u prošloj godini zabilježeno povećanje od više od 20 posto broja zaposlenika koji su odabrali da im poslodavac uplaćuje u Zatvoreni mirovinski fond u odnosu na 2021. – navode iz HT-a.
Može bolje
Iz Hanfe ističu da je svaki oblik dodatne štednje za mirovinu dobrodošao te da je upravo zato štednja u trećem mirovinskom stupu jedan od oblika štednje za budućnost.
– S obzirom na demografsko starenje, vjerujemo da je takav oblik štednje za starost sve važniji na području cijele Europe – dodaju iz Hanfe.
Kao glavne prednosti dobrovoljne mirovinske štednje iz UMFO-a navode: porezne olakšice, državna poticajna sredstva te prinos fonda. No stručnjaci iz Hanfe i Vitali slažu se da ima prostora za napredak i porast na hrvatskom tržištu kada je u pitanju štednja u trećem stupu. Vitali ističe da građani nisu dovoljno upoznati s mogućnošću ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove te da je previše poslodavaca koji ne omogućuju tu praksu svojim zaposlenicima.
– Može se i mora mnogo više napraviti po ovom pitanju, počevši od države pa preko poslodavaca i na kraju građana u smislu edukacije, demokratizacije i pojednostavnjenja sustava. Investicijska strategija mirovinskih fondova je prekonzervativna, previše usmjerena na domaće tržište i opterećena previsokim naknadama – navodi Vitali te dodaje da se ove godine očekuje dolazak konkurencije u vidu stranih investicijskih fondova, što bi, zaključuje, trebalo demokratizirati tržište, pružiti više opcija i sniziti troškove za male investitore.