Raste broj blokiranih tvrtki s milijunskim prihodima

Sve veći broj financijski značajnih tvrtki završava u blokadi, što upućuje na pogoršanje problema s likvidnošću i među kompanijama koja ostvaruju milijunske prihode. Prema analizi financijskog stručnjaka Marija Kurtovića, do sada je u blokadi najmanje jedan dan bilo 66 tvrtki koje su u 2024. ostvarile više od pet milijuna eura prihoda. Time je već početkom kolovoza dosegnuto oko 85 posto ukupnog broja takvih tvrtki koje su tijekom cijele prošle godine bile blokirane. Promatraju li se prihodi iz 2025. godine, u blokadi su zasad evidentirane 55 takve tvrtke, no za tu skupinu još ne postoje usporedivi podaci za cijelu godinu.

Na pogoršanje likvidnosti upućuju i najnoviji podaci Financijske agencije (Fine). Krajem lipnja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 13.876 poslovnih subjekata s neizvršenim osnovama za plaćanje, što je 0,8 posto više nego mjesec ranije i čak 11,9 posto više nego u lipnju prošle godine. Istodobno je ukupni iznos neizvršenih osnova iznosio 437,7 milijuna eura, tri posto više nego u svibnju, ali 39,1 posto manje nego godinu ranije. Od ukupnog broja blokiranih poslovnih subjekata, 6.072 su pravne osobe na koje otpada 297,7 milijuna eura, odnosno 68 posto ukupnog duga, dok preostalih 7.804 čine fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, s dugom od 140,1 milijun eura.

Podaci Fine ipak pokazuju i da se broj blokiranih potrošača nastavlja blago smanjivati. Krajem lipnja bilo ih je 194.139, odnosno 0,3 posto manje nego mjesec prije i 0,4 posto manje nego godinu ranije. Međutim, njihov ukupni dug dosegnuo je 3,1 milijardu eura, što je 5,4 posto više nego u lipnju prošle godine. Više od polovice tog iznosa odnosi se na samo 1.529 građana čiji dug premašuje milijun nekadašnjih kuna, odnosno 132.723 eura.

Rast insolventnosti pet godina za redom

Rast broja blokiranih tvrtki uklapa se i u širu međunarodnu sliku. Prema istraživanju Grupe Acredia objavljenom ranije ove godine i izrađenom u suradnji s Allianz Tradeom, očekivanja za 2026. dodatno su pogoršana te se sada predviđa rast insolventnosti od šest posto na globalnoj razini, dok se ranije projicirao rast od tri posto. To bi bila peta uzastopna godina rasta broja insolventnosti poduzeća.

Analitičari upozoravaju da sukob na Bliskom istoku dodatno povećava nestabilnost energetskih tržišta, troškove prijevoza i ranjivost globalnih opskrbnih lanaca, dok istodobno stroži uvjeti financiranja i inflacija dodatno opterećuju poslovanje. Posebno su izloženi energetski intenzivni sektori poput prijevoza, kemijske i metalne industrije te kompanije s visokim dugom ili niskim profitnim maržama.

Kada je riječ o Hrvatskoj, Acredia procjenjuje da će do kraja godine doći do stabilizacije unatoč i dalje povišenoj razini insolventnosti. U prva dva mjeseca godine pokrenuto je 828 insolventnih postupaka, 8,6 posto manje nego u istom razdoblju lani, no polazišna razina ostaje visoka nakon gotovo 3.900 insolventnosti zabilježenih tijekom 2025. godine. Kao posebno ranjiv sektor ističe se građevinarstvo, koje i dalje trpi posljedice dugih rokova naplate, visokih troškova rada i materijala te fragmentirane strukture tržišta.

U Acrediji upozoravaju da bi eventualna daljnja eskalacija sukoba na Bliskom istoku, osobito u slučaju dugotrajnijih poremećaja u opskrbi energentima, mogla dodatno povećati pritisak na poslovanje poduzeća i pogoršati trend insolventnosti. U najnepovoljnijem scenariju globalni broj insolventnosti mogao bi porasti čak deset posto u 2026. godini, uz nastavak rasta i tijekom 2027., što bi se posredno moglo preliti i na hrvatsko gospodarstvo kroz skuplje financiranje, više ulazne troškove i nove pritiske na likvidnost.