Coface snizio procjene: Rat na Bliskom istoku usporava gospodarstvo

Iako se sukob na Bliskom istoku posljednjih tjedana smirivao, njegove gospodarske posljedice tek dolaze do izražaja. Poremećaji u opskrbnim lancima, rast inflacije i skuplja energija već usporavaju globalno gospodarstvo, zbog čega je Coface snizio procjene rizika za osam zemalja te pogoršao sektorske ocjene za 41 sektor, dok su poboljšane tek četiri.

Osim toga, Coface izvješće temeljio na razdoblju privremenog smirivanja sukoba nakon memoranduma između SAD-a i Irana, situacija se u međuvremenu ponovno pogoršala. Novi napadi i obnovljene napetosti na Bliskom istoku dodatno povećavaju neizvjesnost oko opskrbe energentima i izgleda za svjetsko gospodarstvo.

Coface procjenjuje da će globalno gospodarstvo u 2026. porasti 2,3 posto, a u 2027. 2,5 posto, što je ukupno 0,6 postotnih bodova manje u odnosu na prethodne prognoze. Istodobno očekuje da će prosječna cijena nafte Brent tijekom 2026. iznositi oko 85 dolara po barelu.

U izvješću se navodi da memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana, potpisan nakon više od 15 tjedana sukoba, predstavlja signal smirivanja napetosti, ali ne znači i povratak uobičajenim gospodarskim uvjetima. Dugotrajni sukob ozbiljno je poremetio regiju koja je ključna za globalnu opskrbu energentima, a oporavak trgovinskih i logističkih tokova mogao bi potrajati.

Posebno je pogođen Hormuški tjesnac, jedna od najvažnijih svjetskih prometnih ruta za naftu i plin. Gotovo potpuno zatvaranje prolaza izazvalo je ozbiljne poremećaje u pomorskom prometu. Prema podacima Cofacea, u svibnju je kroz tjesnac prošlo samo 145 brodova, dok ih je godinu dana ranije bilo više od 3.300.

Posljedice se već osjećaju u poslovanju kompanija. Sve više poduzeća prijavljuje dulje rokove isporuke, više transportne troškove i prve nestašice pojedinih proizvoda, zbog čega povećavaju zalihe. Takva praksa dodatno opterećuje likvidnost i smanjuje profitne marže, a Coface očekuje da će broj insolventnosti poduzeća na globalnoj razini ove godine porasti šest posto, pri čemu će najveći rast bilježiti SAD, Francuska i Japan.

Premda je svjetsko gospodarstvo dosad uspjelo amortizirati dio posljedica zahvaljujući ranije stvorenim zalihama i prilagodbi potražnje, Coface upozorava da se taj zaštitni učinak postupno iscrpljuje. Sve su vidljiviji znakovi usporavanja proizvodnje, ponovnog jačanja inflacijskih pritisaka i strožih financijskih uvjeta, dok vlade imaju sve manje prostora za dodatne poticaje gospodarstvu.

Globalni učinci

Utjecaj krize razlikuje se među regijama. Zemlje Perzijskog zaljeva trpe najveće posljedice zbog ovisnosti o Hormuškom tjesnacu, dok Europu pogađaju rast cijena energije i slaba domaća potražnja. Za europodručje se tako očekuje gospodarski rast od svega 0,7 posto.

U SAD-u je inflacija ponovno ubrzala, s 2,4 posto u veljači na 4,2 posto u svibnju, što smanjuje kupovnu moć kućanstava, posebno onih s nižim primanjima. U Aziji su učinci neujednačeni – dio industrije, poput južnokorejskih proizvođača poluvodiča, i dalje snažno raste, dok se drugi sektori suočavaju s padom profitabilnosti. Na tržištima u nastajanju, osobito u Latinskoj Americi, posljedice se očituju kroz jačanje inflacije i restriktivniju monetarnu politiku, pa je primjerice ključna kamatna stopa u Brazilu dosegnula 14,5 posto.

Glavni ekonomist Cofacea Jean-Christophe Caffet ocjenjuje da će posljedice sukoba na trgovinske tokove, poslovanje kompanija i njihovu profitabilnost nastaviti opterećivati svjetsko gospodarstvo i u idućim mjesecima. Dodaje kako dosad nezabilježeno snižavanje sektorskih ocjena u 19 zemalja potvrđuje da su gospodarski učinci sukoba postali globalni te da će se njihov utjecaj na međunarodnu trgovinu i poslovanje osjećati još neko vrijeme.