Čak 86 posto stanovnika Europske unije osjeća se sigurnim u upravljanju osobnim financijama, a 73 posto se osjeća sigurnim u internetskom bankarstvu, pokazuje istraživanje Eurobarometra o komuniciranju Europljana sa svijetom financijskih usluga temeljeno na odgovorima 27,862 stanovnika iz svih 27 država članica.
Rezultati istraživanja se razlikuju po državama članicama, spolu, dobi i razini obrazovanja pa se tako vidi potreba da se i dalje pridaje pozornost financijskoj pismenosti, stoji u priopćenju Europske komisije, a navode i da je Europljanima stalo do održivih financija, ali im nedostaju korisne informacije o tome.
‒ S digitalizacijom i održivim financiranjem koje mijenjaju način na koji bankarimo, ključno je da su Europljani dobro informirani, da se s njima postupa pravedno i da su svjesni rizika i prilika, kako nitko ne bi bio zapostavljen ‒ izjavila je Mairead McGuinness, povjerenica za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Europske komisije.
McGuinnes je dodala i da ova anketa ilustrira prednosti jedinstvenog tržišta koje Europljanima omogućuje da maksimalno iskoriste financijske usluge u vrijeme kada je ‘svaki cent bitan‘.
‒ Ovi će rezultati informirati naš rad na politici o temama kao što su unija tržišta kapitala, trenutna plaćanja, maloprodajna ulaganja, pristup podacima u financijskim uslugama i digitalni euro, sa središnjim ciljem: osnaživanje građana da donose informirane financijske odluke i imaju kontrolu nad njihovo financijsko blagostanje ‒ zaključila je.
Većina koristi internetsko bankarstvo
Rezultati istraživanja pokazuju određeni napredak u korištenju jedinstvenog tržišta za financiranje stanovništva, pa tako među ispitanicima koji imaju tekući račun, 12 posto ih ima tekući račun u drugoj državi članici, što je povećanje u usporedbi s prethodnim istraživanjem Eurobarometra iz 2016., iako se i tu rezultati razlikuju između Države članice.
Kako pokazuju rezultati, tri glavna izvora informacija Europljana za njihove osobne financije su preporuke financijskih savjetnika, specijalizirane usporedbe proizvoda i preporuke prijatelja ili obitelji. Naime, samo 5 posto Europljana koristi informacije s društvenih medija i utjecajnih osoba za donošenje financijskih odluka.
Isto tako, otprilike jedan od pet Europljana kaže da su mu prekršena financijska prava, primjerice prilikom otvaranja bankovnog računa, plaćanja ili uzimanja kredita. Među njima, 42 posto nije podnijelo pritužbu, što bi moglo zahtijevati poboljšanje kanala za ostvarivanje prava građana.
Kako se navodi u priopćenju, većina Europljana koristi aplikaciju ili web mjesto za mobilno bankarstvo za autentifikaciju svog identiteta i provjeru stanja, kao i aplikaciju ili web mjesto za mobilno bankarstvo ili plaćanje za plaćanje u trgovinama ili na internetu.
Digitalni euro još uvijek nepoznanica
Međutim, učestalost korištenja digitalnih financijskih usluga razlikuje se među državama članicama. Ovi rezultati pokazuju da Europljani imaju različite navike kada su u pitanju digitalne financije i zahtijevaju kontinuiranu pozornost na financijsku uključenost.
Velika većina Europljana također smatra da je lako podići gotovinu u području u kojem žive, iako se rezultati jako razlikuju diljem EU-a. Štoviše, rezultati pokazuju da je jedan od tri Europljana čuo je za rasprave o digitalnom euru. Iako većina priznaje da im nije sasvim jasno što ove rasprave znače, otprilike šest od deset Europljana želi znati više.
Prema rezultatima, više od šest od deset Europljana smatra važnim da njihova štednja i ulaganja ne financiraju gospodarske aktivnosti koje imaju negativan utjecaj na planet. Međutim, samo 34 posto zna jesu li njihova privatna štednja i ulaganja uložena u održive gospodarske aktivnosti, a 29 posto dobiva informacije o utjecaju financijskih proizvoda ili usluga na održivost. To pokazuje potrebu za više informacija prilagođenih korisnicima kako bi potrošači mogli donositi informirane odluke.