Gastronomija je ključ za cjelogodišnji turizam

Želite li upoznati neku zemlju, upoznajte njezinu gastronomiju. To pravilo bjelosvjetskih putnika i hedonista potvrdilo je i nedavno istraživanje koje je za Mastercard provela agencija Improve na više od tri tisuće putnika iz Italije, Slovenije, Njemačke, Poljske i Mađarske.

Iako je Lijepa Naša za 87 posto stranih gostiju i dalje odredište sunca i mora, iza tog prizora s razglednica događa se važna promjena. Svaki peti turist kao jedan od ključnih motiva putovanja navodi hranu, a Hrvatska se prema percepciji gastronomske kvalitete pozicionira na drugo mjesto na Mediteranu, tik iza Italije, a ispred Španjolske i Grčke. Priznat ćete, ozbiljan kapital. No znamo li ga pretvoriti u strategiju?

Autentičnost se traži

Naime, istraživanje također pokazuje da je za 35 posto ispitanika gastronomija važan čimbenik pri odabiru odredišta, a dvije trećine turista na hranu troši između 20 i 40 posto proračuna za putovanje.

Istodobno svijest o hrvatskoj gastronomiji na stranim tržištima ostaje osrednja, s čak 40 posto ispitanika koji priznaju da o njoj znaju malo ili gotovo ništa. Takvu percepciju mijenja iskustvo boravka. Više od pola gostiju koji su posjetili Hrvatsku vidi je kao gastroodredište, ali izvan toga kruga naš identitet još nije dovoljno artikuliran.

Goste, pokazalo se, oduševljavaju kvaliteta namirnica i bogatstvo tradicijskih jela, a razočarava osjećaj da cijena katkad ne prati vrijednost. Međutim, čak 57 posto ispitanika spremno je platiti više za autentično gastroiskustvo, a 65 posto kaže da hrana izravno utječe na ukupno zadovoljstvo putovanjem. Autentičnost se, dakle, traži i plaća.

U praksi to znači tradicionalne recepte, lokalne i svježe namirnice, posluživanje u izvornom ambijentu i jasnu priču iza svakog jela. Upravo u tome, u standardizaciji i jasnijoj interpretaciji vlastite kuhinje, Hrvatska ima prostor za iskorak.

Od recepta do 'Manifesta'

Na tom je tragu nastao 'Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje', inicijativa koju je pokrenuo Mastercard, a podupiru je Ministarstvo turizma i sporta i Hrvatska gospodarska komora. Riječ je o petogodišnjem procesu definiranja i standardizacije reprezentativnih jela hrvatskih regija radi stvaranja 'Manifesta hrvatske kuhinje', dokumenta koji bi prvi put jasno artikulirao naš gastronomski identitet, ali i kako bi se hrvatska kuhinja definirala, zaštitila i reklamirala kao strateški turistički, kulturni i gospodarski resurs.

Prva sezona posvećena je Dalmaciji. Stručna radna skupina u kojoj su iskusni chefovi Marin Medak, Hrvoje Zirojević, Braco Sanjin, Vjeko Bašić i Marijo Curić, gastronom Radovan Marčić te kulinarski konzultant Dino Galvagno standardizirala je šest jela koja nose kulinarski potpis regije: crni rižoto, riblju juhu, mariniranu ribu, brudet, ribu s gradela i blitvu te pašticadu s njokima.

Usporedno su održani masterclassovi na kojima su mladi kuhari iz cijele Hrvatske kuhali uz iskusne chefove učeći ne samo recepte nego i tehniku, podrijetlo namirnica i priče koje stoje iza tanjura.

– Stvaramo prvi 'Manifest hrvatske kuhinje', nacionalni standard koji daje jasnoću, vjerodostojnost i kontinuitet u predstavljanju hrvatske gastronomije, čime se domaćim ugostiteljima, edukatorima i institucijama daje alat za razvoj ponude, a Hrvatskoj snažan temelj za brendiranje kao autentične i cjelogodišnje gastro destinacije – istaknula je direktorica Mastercarda u Hrvatskoj Gea Kariž​.

Hrvatska već ima ono najvrjednije – namirnice, raznolikost i tradiciju – a sada gradi sustav koji to pretvara u prepoznatljiv proizvod; proizvod koji putnici traže, doživljavaju i žele platiti. Budući da je već percipiraju kao drugo gastroodredište Mediterana, vrijeme je da se to prestane tretirati kao simpatična činjenica i počne servirati kao strateška prednost.