Iako podaci zvuče fantastično, valja uzeti u obzir da se u njima krije (i) visoka stavka koja se odnosi na energente po cijenama koje su znatno više nego što su bile prije godinu dana. Iz istog je razloga u siječnju, također za 44 posto, porastao i uvoz
Kakav kraj godine za hrvatski izvoz! U prosincu je vrijednost izvezene robe bila 42 posto veća nego u istom mjesecu godinu ranije. Kakav početak godine za hrvatski izvoz! U siječnju je, prema prvim rezultatima robne razmjene s inozemstvom, vrijednost izvezene robe bila 44 posto veća nego u istom lanjskom mjesecu.
Robni je izvoz u siječnju ove godine iznosio više od 1,6 milijardi eura, od čega je u na tržištima Europske unije ostvareno 1,2 milijarde, čak 51 posto više nego u siječnju prošle godine. Iako ti podaci zvuče fantastično, ipak valja uzeti u obzir da se u njima krije (i) visoka stavka koja se odnosi na energente po cijenama koje su znatno više nego što su bile prije godinu dana. Iz istog je razloga u siječnju i ukupan uvoz u Hrvatsku bio 44 posto veći nego u prvom lanjskom mjesecu, pri čemu je bitno sporije (28 posto) porasla vrijednost uvoza iz EU zemalja u odnosu na države nečlanice EU (rast 118 posto). Vrijednost izvoza i uvoza tako je najizravnije vezana uz LNG terminal, preko kojeg u Hrvatsku, za hrvatske kupce, ulazi ukapljeni plin, a koji se potom iz Hrvatske izvozi u druge zemlje Unije.
Vrlo je vjerojatno da se većim dijelom ukapljeni plin izvozi u Sloveniju, čime se može objasniti i zašto je Slovenija na kraju prošle godine prema vrijednosti hrvatskog izvoza pretekla Italiju i Njemačku te izbila na prvu poziciju. Podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je hrvatski izvoz u Sloveniju lani skočio čak 58 posto. Bio je veći od 2,4 milijard eura, pedesetak milijuna veći nego u Italiju, a blizu 200 milijuna veći nego u Njemačku. Inače, djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u prošloj je godini izvoz povećala 421 posto i premašila vrijednost od milijarde eura.
Milijardu eura lani je, prvi put u povijesti, premašila i vrijednost izvoza poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koja je zamah od 21 posto rasta dobila ponajprije na rastu cijena pšenice i kukuruza. Također, milijardu eura preskočila je i djelatnost rudarstva i vađenja (još malo energenata), s godišnjim rastom od 77 posto. No, lani je dosta impresivnih 20 posto porastao i izvoz iz prerađivačke industrije, unutar koje je najbolji rezultat ostvarila proizvodnja električne opreme (1,5 milijardi eura), a više od milijardu eura ostvarilo je još pet industrijskih djelatnosti.