Koliko god inicijative za kriminalizaciju bespravne gradnje i odavanja istražnih podataka bile različite, jedna opozicijska (IDS-ova), a druga vladajuća (HDZ-ova), zajedničko im je da su posljedica nemoći i frustracije predlagača da suzbiju njima neželjenu pojavu
U razmaku od samo tri tjedna na političkoj sceni pojavile su se čak dvije inicijative za obogaćivanje popisa kaznenih djela u Hrvatskoj. Najprije su čelnici IDS-a u svome ranom predizbornom programu najavili inicijativu da se bespravna gradnja uvrsti u Kazneni zakon. A onda je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najavio da će se mijenjati Kazneni zakon da bi se u njega kao kazneno djelo uvrstilo odavanje sadržaja dokaznih radnji u tijeku kaznenog postupka.
Dva su primjera premalo da bi se, po starim dobrim novinarskim praksama, mogla zastupati teza o trendu. Ali dovoljna su da se dio pozornosti u idućim mjesecima posveti reagiranju ako se pojave nove inicijative koje bi neku praksu željele podvesti pod pojam kaznenog djela. S obzirom na neprovedene reforme, izostanak poboljšanja u takozvanoj vladavini prava i sve veću frustraciju mnogih segmenata društva, ideje o novim vrstama kaznenih djela mogle bi se množiti.
Boji li se tko zatvora?
Krajnje pojednostavnjeno, bez ulaska u stručno-pravne finese, optužba za kazneno djelo kod većine ljudi budi neugodu pri pomisli da bi se mogli naći kao meta. Kazneno djelo prosječnom građaninu najprije budi asocijaciju na mogućnost odlaska u zatvor. Biti prekršajno prijavljen je jedno, a kazneno, čak i u zemlji u kojoj je pravosuđe dokazano neefikasno, ipak nešto drugo. Kazneno djelo ima konotaciju kriminala, a onaj tko je osumnjičen potencijalno je već svrstan među kriminalce.
Koliko god dvije spomenute inicijative bile različite, jedna opozicijska (IDS-ova), a druga vladajuća (HDZ-ova), zajedničko im je da su posljedica nemoći i frustracije predlagača da suzbiju njima neku neželjenu pojavu. Bespravna gradnja u Istri opet poprima zabrinjavajuće razmjere, a lokalna zajednica ne vidi načina kako da se to zaustavi. Pa predlaže radikalno rješenje. Da svakom bespravnom graditelju može prijetiti zatvor, a ne samo neka simbolična novčana kazna.
Frustriran je i Andrej Plenković (AP), koji ne uspijeva zaustaviti objavljivanje elektroničkih poruka što su ih slale nadobudne i poduzetne, danas procesima opterećene Josipa Rimac i Gabrijela Žalac. Godinama, kad se odavanje sadržaja dokaznih radnji nije doticalo direktno njega, nije mu smetala takva praksa. Lakonski je odgovarao da ne zna kako i odakle cure te informacije. Sada odjednom točno zna tko odaje poruke u kojima se spominje stanoviti AP.
Analiziraju li se reakcije na te dvije inicijative, može se doći do zanimljivih zaključaka. Kad se pojavila inicijativa da bespravna gradnja bude uvrštena na popis kaznenih, a ne samo prekršajnih djela, na trenutak se činilo da bi ta ideja mogla biti brzo i široko prihvaćena. Simptomatično, reakcije su ili mlake ili ignorantske. Kolega Edis Felić u prošlom je Lideru obradio temu o mogućnosti da ilegalna gradnja bude kazneno, kriminalno djelo. Iznenađujuće, većina pitanih pravnika nije poduprla takvu inicijativu. Sve se svelo na pristup ‘i sadašnja su zakonska rješenja dobra, samo ih treba provoditi‘. Opozicijske su stranke mlako reagirale nekim općim frazama. Iz HDZ-a su poručili da je njihovo stajalište identično onom Ministarstva graditeljstva. Očekivano, iz Ministarstva nije stigao odgovor. Što se također može uzeti kao jasno stajalište odbijanja inicijative.
Zatvor za OLAF-ovce?
Kad se tomu pridoda da se inicijativa o radikalnijem kažnjavanju prijestupnika u gradnji nije primila čak ni na društvenim mrežama, gdje uvijek ima virtualnih revolucionara, podloga je to za ozbiljnu sociološku analizu. Društvo koje je odustalo od toga da podupre napore za zaštitu najvrjednijeg dijela zajedničkog prostora – priobalnog pojasa – zaista je u krizi beznađa.
Kad je o drugoj inicijativi riječ, onoj premijerovoj o prijetnji zatvorom onomu tko u politički osjetljivim procesima javnosti odaje sadržaj dokaznih radnji, o njoj će se, već i zbog interesa medija, sigurno pisati više nego o bespravnoj gradnji. A izgledi da Sabor izglasa izmjene su, naravno, zbog snage parlamentarne većine veliki. Bit će, međutim, zanimljivo zamisliti situaciju kad će organi reda privesti nekog novinara na obavijesni razgovor, a ovaj na opće iznenađenje odluči otkriti tko mu je izvor, npr. SMS u kojem se spominje, primjera radi, stanoviti AP. Pa novinar kaže: ‘Podatke su mi dostavili iz Europskog ureda za borbu protiv prijevara.‘ Pa onda vidjeti hoće li organi reda privesti nekoga iz OLAF-a i zaprijetiti mu kaznom zatvora.