Uz vlastiti uspjeh SAD-u i UK-u bilo je jednako važno da se EU pokaže nedoraslim. Rusija i Kina čekaju priliku da se sa svojim cjepivom ubace u Uniju koja se pak nastoji praviti jakom, zbog čega je pola njezinih članica zatvorilo vrata AstraZeneci i koketira s nabavom ruskoga, pa i kineskoga cjepiva
Kako se orijentirati u ovoj šumi informacija o COVID-19 i cjepivu kojima nas bombardiraju? Što više čitate i slušate, to manje znate i imate veću zbrku u glavi. Najnovija od tih veliki dvojbi jest: pomaže li vam AstraZenecino cjepivo da se oduprete koronavirusu ili vam više 'pomaže' da zaradite emboliju? Već će sutra, jamačno, biti proizvedena nova dvojba.
U informacijskom ratu za cjepivo i oko njega meni orijentacijski pomažu dvije vrlo jednostavne definicije o ratu i ratnim pravilima koje sam čula od izraelskog premijera Netanyahua i britanske satnice dr. Carter.
Osiguravši prvo mjesto Izraela po procijepljenosti stanovništva protiv COVID-19, izraelski je premijer Netanyahu objasnio: danas se svjetski rat vodi oko cjepiva protiv COVID-19 i u njemu će pobijediti onaj tko osigura najbolju zaštitu protiv novih sojeva virusa. A u ratu vrijede ratna pravila: cilj je osvojiti plijen (cjepivo) prije protivnika, a ne imati najljepše sročene ugovore ili najtransparentniju proceduru.
Najprije časnici pa tek onda liječnici
Druga izjava dolazi od liječnice i časnice britanske vojske dr. Jacqueline Carter, a iznudio ju je francuski sudac Antonetti u unakrsnom ispitivanju pred Haškim sudom. Nastojeći je suočiti s bizarnošću njezine navodno medicinske mirovne misije po bosanskim selima, a u sklopu operacija britanske vojske, upitao ju je: 'Jeste li vi u tom trenutku u tom selu bili prije liječnica, a zatim časnica britanske vojske, ili ste bili prije časnica, a onda liječnica?' Odgovor dr. Carter bio je vrlo jednostavan: 'Budući da sam bila dio vojne misije, da sam nosila čin satnice britanske vojske, ja sam tada najprije bila časnica, a onda liječnica.' To je i u današnjem ratu za cjepivo primjenjivo mjerilo u moru proturječnih 'stručnih' informacija: najprije pogledati čiji nam 'časnik' govori, a zatim pogledati koliko je 'liječnik'.
Kad se dosadašnji rat za cjepivo i oko njega prevede u ta jednostavna ratna pravila i mjerila, rezultati su prilično jasni: Izrael je apsolutni pobjednik, i to prije svega zahvaljujući svom vojnom ustroju i jasnim zapovjednim linijama. Velika Britanija visoko se pozicionirala upravo zahvaljujući iskustvu u kriznom upravljanju i ratnim igrama, prepoznala je koliko je važno razviti vlastito cjepivo i razvila ga je (Oxford – AstraZeneca), postigla je zavidnu procijepljenost (24 milijuna najkritičnijih primila su dosad barem jednu dozu) i do ljeta će biti potpuno procijepljena. SAD, koji je bio osobito teško pogođen virusom, vraća se pobjednički s vlastitim cjepivima i masovnim cijepljenjima (više od dva milijuna na dan).
Europska unija najveća je gubitnica u ovom ratu za cjepivo i oko njega. Nije bila u stanju i nije smatrala potrebnim proizvesti vlastito cjepivo, pa ga zato danas i nema. Ta nestašica cjepiva sada izaziva međusobno nadmetanje i razdor među članicama. Njemačka se u ovom ratu nije uspjela potvrditi kao vodeća sila EU, a izgubila je i prednost (u nabavi cjepiva) koju je mogla ostvariti po mjeri svoje ekonomske moći. Francuska, kao jedina članica EU koja je i stalna članica Vijeća sigurnosti, potpuno se izgubila u tom ratu. SAD i UK upravo su to i željeli. Uz vlastiti uspjeh bilo im je jednako važno da se Europska unija pokaže nedoraslom novom ratnom izazovu. Iz euroazijskog prikrajka to aktivno prate Rusija i Kina stvarajući i čekajući priliku da se svojim cjepivom ubace u rastrojenu Uniju.
Prepoznavši napokon poraz u prvoj rundi, Europska unija nastoji se praviti jakom pa je pola članica (predvođeno Njemačkom, Francuskom i Italijom) zatvorilo vrata AstraZeneci jer im cjepivo, kao, ne valja i koketira s nabavom ruskoga, pa i kineskoga cjepiva.
Nova runda s novim sojevima
Ja zbilja nisam stručnjak za cjepiva. Ali u ovome ratu valja primijeniti kriterije dr. Carter i voditi računa o tome da su oni koji kritiziraju cjepivo (kao i oni koji ga brane) na prvome mjestu časnici, a tek onda – liječnici.
S takvim rezultatom Unija u sljedeću rundu ulazi slaba. Nova runda nametnut će nove izazove i nova cjepiva za nove sojeve. Sa zapadne strane SAD i UK, a s istočne Rusija i Kina, nastojat će produbiti unutareuropski razdor. U novu rundu rata za cjepivo protiv novih sojeva države će ulaziti pojedinačno. Danska i Austrija već idu s Izraelom. Hrvatska se gotovo nevoljko pridružila zahtjevu pet članica EU, na čelu s Austrijom, za pravedniju raspodjelu cjepiva u Uniji iako je pretrpjela najveću nepravdu u raspodjeli. Ta neosviještenost o ratu i njegovim pravilima opasnija je od same korone.