Anketa među članovima Liderovog Kluba izvoznika (8.)
U moru proturječnih makroekonomskih informacija i prognoza ekonomskih analitičara za ovu godinu željeli smo barem donekle rasčistiti kakva je stvarna poslovna situacija ‘na terenu‘ te kakvi su signali za ostatak godine. Pitali smo čelne ljude kompanija koje su članovi Liderova Kluba izvoznika je li im ova godina jednako stresna kao prošla ili primjećuju da se situacija na tržištu smiruje, koji su recentni trendovi u njihovoj branši i kako im se prilagođavaju, koji su im ključni izazovi poslovanja te kakvi im signali dolaze s njihovih izvoznih tržišta.
Danas objavljujemo odgovore koje nam je poslao Darko Pappo, član Uprave DIV Grupe:
Imamo kontinuiranu potražnju
- DIV Grupa s cijelom svojom strukturom se zbog posljedica prekida financiranja velikih projekata radi nametnutih sankcija kreditoru odmah početkom 2022. našla u posebnoj situaciji s kojom se još nije susrela u svojoj povijesti. Koristeći svoje zakonsko pravo radi zaštite poslovanja pokrenut je postupak predstečaja. Sama ta činjenica promijenila je uobičajene poslovne tokove, od djelomice zbunjenih kupaca i dobavljača pa i do ponekih prekida poslovnih odnosa.
Srećom, tržišna pozicija poduzeća se nije promijenila obzirom na potražnju koja je kontinuirana, štoviše i veća nego ranijih godina. To je posljedica uvedene zaštitne carine od strane Europske komisije na spojne elemente proizvedene u Kini radi ravnopravne tržišne utakmice obzirom na poticaje koje kineski proizvođači i izvoznici imaju.
Nakon krize porasta cijena energenata, sirovina i logistike te nemogućnosti vanjskog financiranja radi pokrenutog predstečaja i svih potrebnih radnji koje smo proveli uključujući i izlazak iz predstečaja, pa i stabilizaciju na energetskom tržištu i tržištu sirovina, u drugoj polovici ove godine očekujemo ekspanziju proizvodnje i izvoza spojnih elemenata te još veću prisutnost na tržištu Europske Unije.
Kako se DIV Grupa bavi s tri ključna poslovna područja (proizvodnja spojnih elemenata, brodogradnja i izvođenje željezničkih infrastrukturnih projekata) svaki ima svoje zakonitosti i posebnosti. Vijčani elementi i sklopovi su masovna proizvodnja i predvidiva su industrija. Prodajna cijena zapravo je burzovna obzirom da su cijene glavnih komponenata (energija i čelik) burzovno odredive i poznate.
Za razliku od toga i brodogradnja i željeznička infrastruktura su projektne proizvodnje gdje je odnos s kupcima dugoročan u smislu trajanja svakog projekta zasebno. Tu je ključan odnos, zatim kapitaliziranost radi potreba financiranja kao i raspoloživost samog financiranja u svim oblicima. Ovi segmenti značajno mogu utjecati na poslovnu klimu unutar grupe jer kao što značajno doprinose uspješnom realizacijom cijeloj grupi tako mogu i značajno opteretiti sve interne resurse. U našem slučaju najveći problem je financiranje zbog ograničene financijske ponude obzirom na nužne iznose kao i zbog općenite izloženosti same tvrtke bilo kao primatelja kredita ili garancija bilo kao jamca pa su nužna i državna jamstva. Nažalost u slučaju brodogradnje o svakom pojedinom poslu (ugovoru) politika zasebno donosi odluke što je vrlo neizvjesno i često dugotrajno te se događa da se dobri poslovne prilike izgube u nepovrat uz značajan trošak višemjesečnih pregovora i svih potrebnih predradnji.
Izazovi se nisu promijenili
Bez obzira što su se posljedice COVID-a 19 najviše osjećale u 2020./2021., a rata u Ukrajini u 2022. godini, izazovi nam se u ovoj godini nisu promijenili. I ranijih godina smo se nosili s manjkom raspoložive stručne radne snage koja se dijelom kompenzira sa stranom radnom snagom, te nastojanjem da vlastitim radnicima osiguramo trajnu sigurnu i kvalitetnu egzistenciju te osiguranje potrebnih količina sirovine, alata i potrošnog materijala na tržištu koje oscilira u raspoloživosti i cijeni su sve elementi koje rješavamo samostalno.
Svaka ‘pomoć’ države kroz razne mjere nadoknade povećanih troškova zbog izvanrednih okolnosti (geopolitičkih i zdravstvenih) u bilo kojem obliku je pohvalna, no za projektnu proizvodnju, naročito brodogradnju potrebna je jasna nedvosmislena suradnja države na izdavanju državnih jamstava te u slučaju Hrvatske i podrška u organizaciji financiranja takvih projekata preko HBOR-a kao državne razvojne i izvozne banke. Idealno bi bilo uspostava tzv. jamstvenog mehanizma u kojem bi se odredila jasna i odobrena pravila kako bi svatko tko ih zadovolji bio siguran da će jamstvo dobiti i da isto neće biti predmetom političkog trenutka kao što je sada.
Očekujemo nadprosječnu realizaciju
Potrebe i potražnja za spojnim elementima i sklopovima je trajna i našim aktivnim prisustvom i prodajnim tehnikama nastojimo svoj udio povećati kako na tržištu EU tako i izvan. Trenutačno postoji jasna potražnja koja bi u drugom dijelu godine trebala generirati nadprosječnu realizaciju. U dijelu brodogradnje je dobro što nema previše velikih funkcionalnih brodogradilišta koja se bave izgradnjom putničkih brodova i brodova srednje veličine za kružna putovanja te smo samom tom činjenicom uvijek na mapi brodovlasnicima i investitorima u taj sektor. Naše mogućnosti su svima već poznate kao i kvaliteta, no ova industrija ovisi o financiranju kako smo već naglasili i to je prekretnica koja donosi ili odnosi poslove. Ovdje očekujemo nastavak pozitivnog trenda koji je započeo prije pandemijske 2020. godine.
Izgradnja željezničke infrastrukture je tržište koje je regulirano javnim nadmetanjima i tu je uz obvezne uvjete sposobnosti i referenci bitna mogućnost garantiranja od ozbiljnosti ponude do izvedenih radova i garantnog perioda, a što opet iziskuje jako financijsko praćenje, a sve to skupa ovisi o potrebama i mogućnostima države odnosno državnih poduzeća kao investitora kao i sposobnosti korištenja fondova EU za tu namjenu.