Domaće tržište kapitala u posljednjih 15-ak godina proživjelo je veliki skok u svome razvoju, kako u infrastrukturnom dijelu, tako i u ponudi novih investicijskih proizvoda. Slobodno se može reći kako na hrvatskom tržištu postoji infrastruktura koja je uz bok najrazvijenim svjetskim tržištima. S druge strane, danas se na domaćem tržištu ne trguje samo obveznicama i dionicama, već i udjelima u burzovno-utrživim investicijskim fondovima (ETF). K tome, lanjsko izdavanje narodne državne obveznice i trezorskog zapisa privklu je na tržište kapitala nekih 30.000 građana koji su se prvi puta odlučili okušati u ulaganju u vrijednosne papire.
U kojem smjeru treba nastaviti kada je riječ o daljnjem razvoju tržišta kapitala bit će riječi i na Financijsko-investicijskom forumu koji će se u organizaciji Lidera održati 5. i 6. lipnja u zagrebačkom hotelu Westin. U fokusu će ponajprije biti Strategija razvoja tržišta kapitala koju će uskoro usvojiti Vlada. O tome će na Forumu govoriti i ministar financija Marko Primorac u predavanju naslovljenom ‘Aktivnosti vezane uz Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj‘.
Sudjelovanje svih dionika
Osim toga, o tome će se govoriti i na panelu pod nazivom ‘Strategija razvoja tržišta kapitala‘ na kojem će svoja viđenja ponuditi Maja Bešević Vlajo, predsjednica CFA udruga Hrvatska, zatim Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze te Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. CFA udruga Hrvatska okuplja financijske stručnjake sa svjetski prestižnom CFA poveljom i idejni je začetnik spomenute strategije. Naime, ta je udruga objavila ranije ove godine studiju ‘Podloga za Strategiju razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj‘.
Kako kaže Maja Bešević Vlajo, u izradi studije doprinos su dali predstavnici gotovo svih dionika tržišta kapitala - od ulagača, brokerskih kuća, akademske zajednice, pa sve do Zagrebačke burze, Hanfe, Središnjeg klirinško depozitarnog društva i Ministarstva financija. - Nalazi i prijedlozi inicijativa studije temeljeni su na dva veća istraživanja. Prvo istraživanje obuhvatilo je sudionike tržišta kapitala koji sudjeluju u investicijskom procesu, a drugo izdavatelje. U studiji je donesen prijedlog okvira razvoja domaćeg tržišta kapitala te su predloženo 25 inicijativa koje bi doprinijele razvoju tržišta kapitala. Kao dugoročni prijedlog cilja strategije predloženo je međunarodno stjecanje statusa tržišta u nastajanju (emerging market). Sve inicijative su kategorizirane prema složenosti implementacije i prioritetima - pojašnjava Bešević Vlajo.
- Neke od predloženih inicijativa koje bih izdvojila su, primjerice, uvođenje investicijskih računa. To je vrsta računa na kojem se može slobodno trgovati određeno vrijeme bez obveze obračuna i plaćanja poreza na kapitalnu dobit. Na taj način se ulagatelje stimulira, ali i rasterećuje administracije kod prijave poreza - kaže čelnica domaće CFA udruge. Druga inicijativa odnosi se na što veću digitalizaciju procesa - od digitalnog onboardiga klijenata, do mogućnosti elektronske prijave na skupštinu, glasanja i održavanja elektronskih skupština i slično.
Podizanje korporativnog upravljanja
- Jedna važna inicijativa odnosi se na državna poduzeća i uvrštenje manjinskih paketa njihovih dionica. Time bi država ostala dominantni vlasnik, ali bi ulagatelji imali priliku uložiti u te kompanije, dok bi činjenica da su to postala javno listana društva pozitivno utjecala na kvalitetu korporativnog upravljanja u tim poduzećima. Nadalje, predlaže se i uključivanje malih ulagatelja u javne ponude dionica uvođenjem kriterija o minimalnom iznosu izdanja koji se mora ponuditi malim ulagateljima prije institucionalnih investitora. Time bi se otvorile nove prilike za male ulagatelje, a i potaknula veća likvidnost izdanja - ocjenjuje Bešević Vlajo.
Ivana Gažić kaže kako osim usmjerene strategije razvoja trebamo više investicijskih projekata, aktiviranje malih investitora, poticanje SME segmenta na financiranje potražnje na tržištu kapitala i jaču financijska pismenost. - Neka od posljednjih izdanja, poput Spana, državnih obveznica i trezorskih zapisa pokazala su da kapitala i interesa itekako ima, samo ga treba mobilizirati - naglašava čelnica domaće burze.
I preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak te Europske banke za obnovu i razvitak idu u tom smjeru: adresiraju potrebu uvrštenja državnih kompanija i poboljšanje korporativnog upravljanja, razvoj tržišta duga, poticanje retail tržišta i porezno simplificiranje. Uvođenje investicijskih računa omogućilo bi malim ulagateljima investiranje u različite vrste financijskih instrumenata uz porezne olakšice. Trebamo ubrzani prelazak na zeleno gospodarstvo, dodatno jačanje otpornosti tržišta kroz pojačano sudjelovanje svih dionika, jačanje javnih institucija, ulaganje u inovacije te uklanjanje regionalnih i rodnih nejednakosti - ocjenjuje Gažić.
Prema njezinim riječima, svaka razvijena ekonomija treba jako tržište kapitala. - Naše tržište ima sve preduvjete za ispunjavanje svoje pune funkcije razvojnog faktora gospodarstva i bio bi veliki propust ne iskoristiti ga u punom potencijalu: imamo vrlo dobar zakonodavni okvir, razvijenu fondovsku industriju, robusne infrastrukturne ustanove te odličnu suradnju s regulatorom, depozitorijem, članovima, izdavateljima i drugim dionicima. Međutim, tržište kapitala samo je jedan od generatora gospodarskog rasta i razvoja. Hrvatska nikada do sada nije imala strategiju razvoja tržišta kapitala. Kao što je većina inicijativa na ovom području započinjala naporima privatnog sektora, uključujući i utemeljenje Burze prije više od 30 godina, tako je bilo i ovoga puta - zaključila je Gažić.