Gradonačelnici moraju biti i poduzetnici

Gradonačelnici moraju biti i poduzetnici jer jedno bez drugog ne ide - ističe direktor Fonda za zaštitu okoliša Sven Müller u nastavku Liderove konferencije 48 sati ponudivši za ilustraciju podatak o 2500 ugovora u Fondu, dok ih je lani bilo 800.

- Čini mi se da smo na neki način uspostavili jedan dobar odnos, ne samo poslovan nego i prijateljski, nadam se da je Fond ispunio sva vaša očekivanja, radimo na pripremi novog programa, nastavljamo s akcijama i ubacujemo nove – rekao je Müller dodavši kako bez edukacije i nacionalnih kampanja nema puno učinka, ali to je i najjednostavniji je način da se svi uključimo.

- Naši ciljevi su itekako dosežni i zajednički ih možemo i postići, cijeli dan sam tu za razgovore - zaključio je Müller kazavši kako u 2015. očekuje još bolje rezultate.

Cilj fonda je, istaknula je Aleksandra Čilić iz Fonda, prikupiti sredstva po načelu 'onečišćivač plaća'.

- Prije godinu i nešto Fond je reorganiziran, snimili smo bolne točke u provedbi projekata, i ekipirali se po pitanju vođenja projekata sa stručnim timovima. Veliki je broj projekata u energetici i zaštiti okoliša, no nakon godinu dana možemo reći da su rezultati stvarno veliki. Ključna je suradnja gradonačelnika, direktora komunalnih društava, projektanata i stručnjaka fonda – bez toga ne ide, kaže Čilić.

Napominje kako Fond redovito i brzo isplaćuje, no mora biti cjelovita dokumentacija,

- Morate nas slušati kod sastavljanja dokumentacije - kaže Čilić.

Što se tiče projekata u zaštiti okoliša, sustav počiva na tri stupa: sanacija odlagališta otpada, razvrstavanje otpada, izgradnja centara za gospodarenje otpadom. U 2015. se u sanaciji planira nastavak započetih projekata sanacije odlagališta, postepeno zatvaranje odlagališta otpada, smanjenje odlaganja otpada uvođenjem primarne selekcije, intenziviranje suradnje Fonda s JLS, komunalnim društvima i projektantskim tvrtkama.

U razvrstavanju otpada  odobreno je više od 700 projekata, vrijednost projekata 468 milijuna kuna, dok je udio Fonda 251 milijuna kuna.

Izgrađena su tri reciklažna dvorišta – Garešnica, Vukovar i općina Davor.
U energetici ove godine 1820 prijavljenih projekata, 420 milijuna kuna poticaja iz Fonda, planira se daljnja provedba Vladinih programa energetske obnove (javne zgrade, obiteljske kuće, višestambene zgrade, nestambene zgrade komercijalne namjene), izgradnja učinkovitih sustava javne rasvjete, korištenje obnovljivih izvora energije, nabava električnih i hibridnih vozila i ostale mjere EnU u prometu, obrazovne istraživačke i razvojne studije, projekata, programa i drugih aktivnosti u područjima EnU i OIE…

Trenutno je aktualno 8 javnih poziva i natječaja vrijednih 43,5 milijuna kuna, a sufinancira se:
izrada projektne dokumentacije i projekti energetske učinkovitosti u industriji (dostupno 19 mil. kn), projekti korištenja obnovljivih izvora energije (dostupno 15 mil. kn), energetski pregledi zgrada i uvođenje sustava gospodarenja  energijom za sektor industrije i komercijalni uslužni sektor (dostupno 2 mil. kn).

Irena Relić iz MZOIP-a pojasnila je kako gradovi i poduzetnici mogu iskoristiti novac iz EU perspektive.

- U razdoblju od 2014. - 2020. Hrvatskoj je iz europskih fondova na raspolaganju ukupno 10,423 milijardi eura. Područja koja se mogu financirati kroz EU fondove su definirana u Operativnim programima. Nije moguće financirati baš svaki projekt sredstvima EU fondova, ma koliko on dobar bio! - istaknuto je u prezentaciji.

Kroz EU fondove se u pravilu ne može financirati 100% od iznosa projekta, a niže stope sufinanciranja mogu se očekivati za ulaganja u tvrtke i projekte koji ostvaruju prihode

Projekt mora doprinositi ciljevima RH, imati dokazanu zrelost te biti održiv i isplativ.

Renato Šarc – savjetnik ministra MZOIP-a za kraj je istaknuo kako gospodarenje otpadom može biti motor za razvoj, ali i tlo za suradnju gospodarstva i znanosti.

- Ispravna komunikacija, obrada otpada pod kontrolirianim uvjetima, izobrazba, primarna selekcija, gospodarenje otpadom – to su primarni ciljevi zaključio je Šarc.