Hrvatski potrošači zbog krize više ne kupuju impulzivno

U nastavku Liderove konferencije Dan velikih planova tema je bila odgovor na pitanje što žele potrošači. Odgovor je dao poslovni konzultant IBM-a Thomas A. Bryner te kazao kako žele najbolju moguću ponudu ili, manje romantično rečeno, popust.

Današnji potrošači su hedonisti. Žele zabavu, žele sada i odmah. Vrijeme čekanja ne prostoji. Očekuju da se njihove vrijednosti poklapaju s vrijednostima brenda tvrtke.

Naime, pojasnio je Byner, sve se okrenulo naglavačke, došlo je do promjena koje pokreću dva ključna faktora; jedan je društveni, drugi mobilni. To je dovelo do povećanja brzine poslovnih transakcije, a povećala se i količina informacija na raspolaganju. Potrošači sada mogu na temelju svega što im je dostupno donijeti odluke. Više nema ni informacijske prednosti od strane prodavača, a iskustvo postaje ključna stvar u privlačenju i zadržavanju klijenata. Nova valuta, napomenuo je Byner, postaje angažman.

- Kupovanje, posjedovanje, postojanje, tri su glavne karakteristike današnjih potrošača – zaključio je konzultant IBM-a.

Kakvi pak su trendovi u ponašanju hrvatskih potrošača u posljednjih nekoliko godina otkrio je sociolog Ivan Burić iz Ipsos plusa. Istraživanja pokazuju da ljudi svaku iduću godinu ocjenjuju lošijom od prethodne, pada i potrošačevo povjerenje i sve više njih budućnost smatra neizvjesnom. Sve je to obilježilo potrošačko ponašanje.

Nadalje, potrošači su danas puno pažljiviji s novcem nego prije. U 2012. u odnosu na 2010. veći je broj ljudi koji koriste kupone ili kupuje jeftinije proizvode. Manje i troše u prosjeku. Uz to, tu su još tri ključna faktora koja je Burić izdvojio, a koji definiraju kako je recesija utjecala na potrošačke ciljeve. Prvo, manje smo impulzivni u kupnji nego prije. Drugo, kaže, manje smo skloni ekperimentiranju. I treće, manje smo skloni identitetskim obrascima ponašanja kupnje.

Hrvati sve češće govore i da im kupnja ne predstavlja zadovoljstvo, a zanimljivo je i kako se se promijenio odnos prema novcu. Zatvoreniji smo, nastavio je, i prema uslugama koje nude banke, a interesantna je u struktura osobnih investicijskih preferencija – sve je veća tendencija postati vlastiti finacijski majstor. Također, padaju i preferencije građana prema ulaganju u nekretnine.

Ako stavimo na stranu te trendove, važan je i podatak koji govori i o padu društvenog povjerenja u institucije.

- On govori o devastaciji socijalnog kapitala, a njegova osnova je povjerenje – zaključio je Burić.