Hrvatskoj nedostaje funkcionalnih znanja

[gallery columns="5" ids="227497,227498,227499,227500,227501"]

Na panelu pod nazivom 'Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije' odgovor na to pitanje pokušali su dati Vesna Bukarica, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Melita Borić, pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Grada Zagreba, Josip Pavković, voditelj Odjela infrastrukture i zaštite okoliša u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) te Ivana Ostoić, predsjednica Uprave IQ Consultinga.

Moderator panela, održanog u sklopu Liderove Konferencije o EU fondovima, Marin Hrešić, Country EU Services Leader u PwC Hrvatska, je istaknuo kako je energetska učinkovitost važna iz dva razloga, prvo zato što se njome mogu ostvariti lijepe uštede, a drugi je razlog to što doprinosi rastu BDP-a. Vesna Bukarica je naglasila kako je zadovoljna angažmanom FZOEU-a u promociji energetske učinkovitosti te da zadnje dvije godine intenzivno rade na tom području. Kao primjer uspješnih projekata istaknula je obnove u zgradarstvu koje je opisala kao područje u kojem se ostvaruju velike uštede na računima za energiju.

- Strašan interes je iskazan i za program sufinanciranja A+++ uređaja – izjavila je, dodavši kako većina projekata u zgradarstvu otpada na javni sektor, a relativno malo na privatni. Poručila je kako nisu zadovoljni takvim stanjem jer žele veći angažman iz poslovnog svijeta.

- Problem je što projekata nema u industriji, a krivac je opća situacija, tvrtke grcaju u drugim problemima pa ni ne misle o ovakvim projektima. Smatram da će se to popravit kad se oporavi gospodarstvo – izjavio je Pavković i priznao da su novoosnovane tvrtke u nepovoljnoj poziciji što se tiče financiranja, ali da rade na tome da se to promijeni.

Bukarica je rekla kako imamo dosta segmentiran sustav koji treba konsolidirati i uskladiti tako da svi koji žele u projekte mogu dobiti prave informacije. Ključ vidi u tome i stabilnom regulatornom okviru.

- Projekti energetske učinkovitosti donose prihode i te uštede treba gledati kao prihod. Na kraju bi istaknula važnost same prijave projekata za sufinanciranje. Mi još nismo u točki gdje prijavitelji ne shvaćaju ozbiljno ono što je navedeno u natječajima i zato moramo odbiti puno prijava – izjavila je Ostoić, zaključivši kako ćemo stoga teško doći do punih potencijala ušteda.

"Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima urbanog razvoja" bila je tema panela na kojem su sudjelovali Jelena Ricov, pročelnica Ureda za programe i projekte EU Grada Zagreba, Željko Turk, gradonačelnik grada Zaprešića i predsjednik Udruge gradova, Saša Drezgić, docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i Tomislav Panenić, načelnik općine Tompojevci.

Turk je istaknuo kako su EU fondovi nameću kao potreba za gradove jer su im budžeti desetkovani izmjenom Zakona o porezu na dohodak.

- Za iskorištavanje tih sredstava su bitni ljudi, a mi i tu kasnimo. Tu je po meni vrlo bitna uloga kvalitetnih konzultanata koji mogu po u tom pitanju pomoći prenoseći iskustva drugih zemalja – zaključio je.

Panenić je kazao kako manje upravne jedinice imaju olakšan posao u odnosu na velike jer se jasno zna što su prioriteti. Upravo projekt navodnjavanja u općini Tompojevci i Lovas je nagrađen kao najbolji lokalni EU projekt u razdoblju od 2012. do 2014.

- Mi smo u projekt krenuli s ciljem da manji sustavi prihvate praksu navodnjavanja, da probudimo svijest o tome. Kad smo zapeli za tu ideju, nismo odustajali. Riječ je o javnom projektu na privatnim posjedima, onda znate koliko je tu rada trebalo – izjavio je Panenić, uz napomenu kako trenutno kod nas ima puno primjera gdje politika pokušava vodit ekonomiju, što on smatra jako lošim potezom i poručuje da se to mora prepustiti privatnom sektoru.

Drezgić je ispričao kako u praksi lokalnih tijela nailaze na šokantne primjere, primjerice da puno samouprava nema ni 50 tisuća kuna za određeni strateški dokument bez kojeg nema ništa od apliciranja u fondova.

- Kad ih pitamo 'kako ćete onda tek naći vlastita sredstva?' zavlada muk. Zaista jako kasnimo i treba ubrzati procese. Slaba informiranost je velik problem, fali nam znanja o tome kako povezati jedan projekt u cjelinu. To je šteta jer imamo sve što treba, treba samo sve sintetizirati – zaključio je.

O pitanju 'Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima istraživanja, razvoja i inovacija' raspravljalo se tijekom panela na kojem su sudjelovali Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikola Tesla, Zvonimir Viduka, direktor Altproa, Ivana Podnar Žarko, izvanredna profesorica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Stipe Orešković, redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i Đuro Horvat, direktor Tehnixa.

Zaključili su da u Hrvatskoj imamo nedostatak funkcionalnih znanja i povećanu potrebu za stjecanjem novih znanja i vještina koje će gospodarstvenicima omogućiti razvoj kvalitetnih i inovativnih proizvoda, konkurentnih na svjetskim tržištima. Hrvatska industrija izdvaja 0,4 posto za istraživanja i razvoj, dok je prosjek europske industrije EU 4 posto. Treba nam i povezivanje znanosti s industrijom, a važno je graditi inovativnu kulturu i stvarati okruženje u kojem rade kvalitetni i talentirani stručnjaci.

U petom panelu „Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima za mala i srednja poduzeća u sektorima turizma, proizvodnje i usluga“ sudjelovali su Ana Dašić, savjetnica za poslovne odnose i specijalist za EU fondove iz Splitske banke – Société Générale, Tajana Kesić Šapić, voditeljica Sektora za industriju u HGK, Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, Josip Grgić, specijalist za EU fondove i financijske instrumente u HBOR-u i Olivera Del Cont, viši konzultant za EU usluge u PwC Hrvatska.

Poručili su kako dosadašnja iskustva pokazuju da su mali i srednji poduzetnici sredstva EU fondova doživjeli kao način rješavanja svoje problema likvidnosti i duga prema državi što nije zdrav pristup. Prisutan je nedostatak kvalitetnih stručnjaka i konzultanata na tržištu.

Istaknuta je potreba sustavnog upravljanja projektima u fazi pripreme, ali i u fazi implementacije te da će samo ono što se ugovori na kraju biti financirano. Zaključili su da je za uspjeh bitno biti uporan i na vrijeme se obratiti konzultantima i financijskim institucijama koje će financiranjem podržati zatvaranje financijske konstrukcije.