Kakva je budućnost energetskih projekata u Hrvatskoj?

Što donosi Treći energetski paket i što je potrebno za ostvarivanje jedinstvenog europskog energetskog tržišta, kakva je situacija s obnovljivim izvorima energije (OIE) godinu dana nakon što je donesen novi tarifni sustav i kakva je zapravo budućnost Omble, Plomina, LNG-a te drugih nacionalnih i regionalnih projekata.

Pitanja su to i glavne teme 2. regionalne konferencije o energetskoj budućnosti ‘Energetska politika Vlade - provedba! Kako se uključiti u razvoj Hrvatske’, koja će se u organizaciji Lidera u suradnji s Ministarstvom gospodarstva održati sljedeći tjedan, točnije u srijedu 19. lipnja, u Hypo centru u Zagrebu.

Nakon uvodnog izlaganja ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka slijedi aktualna rasprava o 3. energetskom paketu. Razvoj jedinstvenih unutarnjih tržišta električne energije i prirodnog plina u EU odvija se na temelju dugoročnog projekta, u okviru kojega su usvojena tri energetska paketa. Cilj je uspostaviti jedinstvena tržišta električne energije i prirodnog plina u EU, uz povoljne cijene energije, razvijene standarde usluga i visoku sigurnost opskrbe energijom.
Eraldo Banovac, glavni savjetnik HERA-e, uvest će u diskusiju o 3. energetskom paketu te predstaviti najvažnije novosti. A najviše komentirana novost je odvajanje reguliranih djelatnosti od tržišnih, odnosno provedba vlasničkog razdvajanja prijenosa/transporta od proizvodnje i opskrbe, u cilju neovisnog i nediskriminirajućeg djelovanja operatora prijenosnog/transportnog sustava. Važno je istaknuti da su se u provedbi 3. energetskog paketa pojavili određeni problemi. Europska komisija, podsjeća Banovac, opomenula je nekoliko država članica EU jer nisu u potpunosti transponirale direktive u nacionalna zakonodavstva. Pokrenuto je i više sudskih postupaka s prijedlogom dnevne kazne koja bi se primjenjivala sve do dana potpune transpozicije.

Koliko su Hrvatska i Europa odmakle u procesima koje iziskuje 3. energetski paket, prijete li Hrvatskoj kazne i koje još novosti donosi taj paket, saznat ćemo pod moderatorskom palicom Kristine Čelić iz Ministarstva gospodarstva, u raspravi u kojoj će sudjelovati i Miroslav Kulla (RWE), Dejan Ljuština (PricewaterhouseCoopers), Ivana Marković (Plinacro) i Tomislav Šerić (HEP).

A koliko smo daleko odmakli u OIE s novim tarifnim sustavom, otkrit će na nam zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić, uvodničar u panel ‘Energetika i okoliš: Novi tarifni sustav OIE godinu dana kasnije’ na kojem će se u raspravu upustiti i Vjeran Piršić (Eko Kvarner), Mirko Tunjić, (EHN), Zlatko Zmijarević (HERA) i Ivor Županić (HROTE).
Prošla je godina obilježena promjenama u tarifnom sustavu. Te promjene nisu previše utjecale na koncept sustava poticanja. Zlatko Zmijarević, specijalist za elektroenergetski sustav i kvalitetu usluga u HERA-i, napominje da je sadašnji sustav poticanja proizvodnje električne energije iz OIE primjeren velikim postrojenjima jer se plaća energija utisnuta u elektroenergetsku mrežu. 

- Uvođenje sustava koji bi bio prilagođen malim postrojenjima, posebice postrojenjima povezanim s lokalnom potrošnjom, zahtjeva drugačiji pristup poticanju, i u načinu priključenja, i u načinu financiranja projekata, a treba i uspostaviti razvidan, pravedan i učinkovit način financiranja za takav novi sustav - smatra Zmijarević.
Naglašava da je nužno promišljanje, ne samo radi uklanjanja barijera u administrativnoj proceduri, nego kako bi se promijenila percepcija relativno uspješnog sustava poticanja te često kritiziranih ograničenja na ugovaranje:
- Naime, sadašnji sustav poticanja se percipira kao isplativo investiranje, što je koincidiralo s posljedicama gospodarske krize kada se traže sigurni, dugoročni projekti. Međutim, inzistiranje na sustavu poticanja radi gradnje i investicija nije dugoročno održivo. Treba od negdje skupiti novce za sve te investicije - upozorava.

Cilj svakog sustava poticanja OIE je osigurati da robe i usluge povezane s pojedinom tehnologijom postanu jeftinije i tim konkurentnije. To se vidi upravo u najviše kritiziranom ograničenju za sunčane elektrane gdje zapravo imamo proizvodne cijene iz sunčanih elektrana u nekim državama EU na razini cijene električne energije za krajnje kupce. 
- To znači da postaje isplativo graditi postrojenja za podmirivanje potrošnje, bez predaje u mrežu. Ovo znači da se investicije treba percipirati upravo u kontekstu energije, a ne samo kao investicija. Uostalom, oni koji ulijeću u OIE projekte bez razumijevanja, gledajući samo otkupnu cijenu energije ili zloglasni ‘najam krovova’, većinom se samo zapletu u proceduru, njima ‘prekompliciranu’ - ističe Zmijarević te i naglašava da sve to zapravo naglašava potrebu za većim razumijevanjem energetskih projekata na svim razinama.

Kakva je zapravo budućnost energetskih projekata koji u posljednje vrijeme dobivaju nove obrise, kakvi ih problemi prate i u kojim su točno fazama ključni nacionalni i regionalni projekti pokazat će poslednja panel diskusija između Vladimira Đurovića (Plinacro), Gordana Sekulić (Janaf), Dragana Marčinka (CEI), Tomislava Šerića (HEP), Tomislava Thüra (INA) i Mladena Vedriša (Pravni fakultet u Zagrebu).

Više informacija o konferenciji možete pronaći OVDJE