Vujčić: Danas je bankarima opasno hodati po ulicama

Dugotrajnim stukturnim reformama Hrvatska je trebala pristupiti prije, iako se već danas mogu vidjeti neki pozitivni pomaci u segmentima restrukturiranja javnih poduzeća i privlačenja stranih ulagača.

Kazao je to Boris Vujčić, guverner HNB-a koji nema osjećaj da je izložen političkim pritiscima. Znatno veći problem je nerazumijevanje mandata i dosega središnje banke. Nemoguće je, veli, da HNB sa jednim instrumentom pogađa tri cilja i to je bitno objašnjavati i konstantno ponavljati. Očekivanja od centralnih banaka Vujčić je slikovito opisao sa tri zakona znanstvene fantastike Isaaca Asimova, u kojima je se uloga HNB-a može poistovjetiti sa robotima.

Vujčić je progovorio i o poslovnim bankama, koje još uvijek nevoljko daju kredite:
-Prije krize krediti su rasli vrlo brzo, dio poduzeća i kućanstva previše se zadužio, pa su sada nenaplaćena potraživanja skočila na 14 posto. S jedne strane pala je i potražnja za kreditima, a oni koji bi i htjeli uzeti kredite nemaju kolaterala ili nemaju kapitala. Poduzeća u Hrvatskoj nisu iskoristila povoljno razdoblje prije krize kada su mogli vrlo jeftino prikupiti novac na tržištu kapitala. Dio problema leži i u bankama koje imaju pristup riziku koji je nije dobar. Nekad smo banke morali ograničavati u davanju kredita, danas imamo potpuno drugi ekstrem gdje je bankarima opasno hodati po ulicama. Pokušali smo i razbiti averziju prema riziku, putem kreditnih paketa sa HBOR-om što nije bilo neuspješno, a u uskoro kreće i treća, blago izmijenjena tranša kredita. To samo po sebe neće riješiti problem, ako se ozbiljno ne pristupi reformama i privlačenju stranih ulagača- objasnio je.

Što se makroekonomske situacije u Hrvatskoj tiče, Vujčić ocrtava kako se od početka krize tj. zadnjeg kvartala 2008. do danas došlo do blagog suficita platne bilance, no on je posljedica kontrakcije uvoza, a ne rasta izvoza. Ohrabruju ga ipak indikatori poput blagog oporavka kredita i investicije, no istovremeno potražanja kućanstava je još uvijek preniska.

Radomir Božić, viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine smatra da u kontektsu aktualne gospodarske krize probleme i rješenja ne treba tražiti samo kroz prizmu monetarne politike već i kroz nasljeđe. Nasljeđe u ovom slučaju znači niz loše odrađenih tranzicija koje su praktički dokinule industriju i izvoz. Izvoza, pak, nema bez konkuretnosti na čemu treba raditi i na regionalnoj razini. Gorući problem ovog časa, misli Božić su i nedovoljni plasmani komercijalnih banaka, koja imaju novac, a nemaju ga interesa pretvarati u kredite i nuditi realnom sektoru.

Dimitar Bogov, guverner Narodne banke Makedonije, tvrdi da monetarna politika uvijek ne daje zadovoljavajuće rezultate zbog lošeg transmisijskog mehanizma. Zbog toga nekad treba pristupiti nekonvencionalnim mjerama. Bogov razmišlja o nekoliko takvih mjera jer su s mehaniznom kamatnih stopa došli do kraja. 

–Štednja u domaćoj valuti se iscrpljuje, pa razmišljamo o svemu no moramo biti oprezni i zapitati se hoće li nam preveliko naprezanje monetarne politke donijeti probleme u budućnosti- pita se Bogov.

Velik prisak je i na guverneru Centralne banke Crne Gore, Milojci Dakiću. –Imamo velik problem nelikvidnosti realnog sektora, i prevelike likvidnosti financijskog sektora. Banke su postale vrlo oprezne i ne pokazuju dovoljno razumijevanja za gospodarstvo. Kontraproduktivan je istovremeno i pritisak na banke da kreditiraju bilo koga – poručuje Dakić.

Banka Slovenije je što se politike i instrumenata tiče, potpuno nezavisna i u potpunosti ostvaruje ciljeve koje zacrta Europska Centralna banka (ECB). 'Mi možemo, ako treba izmisliti instrumente koji će čuvati stabilnost cijena. U tome je vrlo uspješna i ECB, koja je u proteklim godinama nadmašila i Bundesbanku, rekao je Marko Kranjec, guverner Banke Slovenije.

ECB je pored toga ima i broj dugoročnih instrumenta za dugoročno refinanciranje, čime je otišla daleko od funkcije pozajmljivača u nuždi. Raširen je i izbor kolaterala koji je prihvatljiv za centralnu banku – sa krizom su kolaterali osim državnih obveznica postale i korporativne obveznice, a razmišlja se da taj status prizna i običnim kreditima. Bilo je i rasprava o negativnoj kamatnoj stopi, no međutim ona se upotrebljava uglavnom kod utjecaja na devizni tečaj, što je ECB-u manje relevantno.

Uzroke lošeg funkcioniranja transmisijskog mehanizma, Kranjec nalazi u bilančnoj recesiji tj. prevelikom rastu javnog duga, zbog čega fiskalna politika ne može dovoljno efikasno pomagati gospodarskom rastu. Danas se uglavnom bilježe pozitivne bilance tekućih računa, rast osobne i korporativne štednje i ogromni proračunski deficiti. Taj trend će se nastaviti i biti će ga vrlo teško okrenuti dok se ne počne investirati i dok se ne dogode strukturne promjene.

-Mi od početka devedesetih nismo dovoljno gledali na kapitalnu snagu poduzeća. Slovenska poduzeća ne mogu vraćati dugove. Sada imamo dilemu – banke moraju fukcionirati, a dugovi poduzeća se moraju vratiti. Banke žele smanjivati zaduženosti i čistiti bilance, a uloga monetarne politike u tom procesu je sekundarna. Zbog prenapuhanih bilanci i dugova kriza će na globalnoj razini trajati puno duže nego što mi mislimo- zaključio je Kranjec.