Antropologija i autobiografski zapis

Drugi roman filmskoga kritičara i novinara Dražena Ilinčića mnogi opet iščitavaju kao njegov autobiografski zapis.

To je točno, jednako koliko i to da u djelo unosi svoje iskustvo, pa i da ide korak dalje, premda je i ovdje ipak riječ o fikciji. Tako kroz roman 'Posljednji korak' vodi pomalo rezignirani pripovjedač srednjih godina koji se od pretjeranih izazova i opasnosti života skriva u hladovini osrednje akademske karijere. Njegove poslovne i osobne želje obilježene su neugodom i sramom, i zbog (homo)seksualne orijentacije i zbog nesigurnosti da u sebi razvije pisca. S jedne strane osjeća odbojnost prema nepravednoj i licemjernoj književnoj zajednici, s druge joj želi pripadati, sve više svjestan da društvo ne nagrađuje niti potiče strast ili talent, već njeguje i štiti konformizam te praznu ambiciju. 

Dražen Ilinčić
Posljednji korak
Oceanmore, Zagreb, 2013. 

Antropologiju treba shvatiti, smatra Claude Lévi-Strauss, kao skup znanja koja modernom svijetu pomažu u razumijevanju i rješavanju zbiljskih problema. Današnja je antropologija, prema njegovu mišljenju, suočena ponajprije s tri aktualna problema modernog svijeta, a to su: seksualnost, ekonomski razvoj i mitsko mišljenje. Razmatrajući sva tri problema Lévi-Strauss pokazuje kako i koliko antropologija može pripomoći u njihovom što boljem sagledavanju i praktičnom prevladavanju. Zato antropologija nije samo akademska disciplina, nego jedan od oblika humanizma kakav je potreban upravo našem vremenu, svojevrsni novi humanizam. Upravo ona najdublje i najtolerantnije zahvaća sve kulturne razlike i pokušava ih usmjeriti prema univerzalnim načelima čovječanstva. 

Claude Lévi-Strauss
Antropologija i moderni svijet
TIMpress, Zagreb, 2013.