Buđenje uma

Prije nešto više od godinu dana u Lideru smo pisali o sugestopediji, znanstveno utemeljenoj metodi koju je šezdesetih godina prošlog stoljeća razvio renomirani bugarski psiholog, psihoterapeut i pedagog dr. Georgi Lozanov, a koja se koristi za brzo usvajanje različitih znanja dovođenjem onoga koji uči u takozvano alfa-stanje koje predstavlja sponu između svjesnog i podsvjesnog uma.

Buđenje uma
Anna Wise
V.B.Z., Zagreb, 2011.

Buđenje uma, osim alfa-valova, predstavlja i objašnjava beta, theta i delta moždane valove te odgovara na pitanje kako nam ti valovi mogu pomoći u iskorištavanju moždanog potencijala u različitim situacijama. Autorica osim savjeta nudi i rješenja za smireniji, ispunjeniji i sretniji život. L. B.

Ljepote hrvatskog Jadrana
Dario Žagar, Neven Šerić
Mozaik knjiga, Zagreb, 2011.

U prvih šest mjeseci na Jadranu je bilo više domaćih gostiju nego u istom razdoblju prošle godine. Je li uzrok tomu slogan ‘Tako lijepa, tako naša’? Možda gospodarska situacija u Hrvatskoj? Nemiri na sjeveru Afrike i Bliskom istoku? Ili su Hrvati postali svjesni da živimo u najugodnijem području za život na cijelom Mediteranu. Imamo ugodnu klimu i razvedenu obalu i 2600 sunčanih sati na godinu. Na četiristotinjak bogato ilustriranih stranica autori donose sve ljepote Jadrana, od Savudrije do Elafita. Uistinu imamo što pokazati. Zaboravimo na trenutak politička previranja, recesiju, kredite u švicarskim francima i uživajmo u ljepotama Jadrana. L. B.

Knjige koje nisam napisao
George Steiner
TIMpress, Zagreb, 2011.

Profesor i publicist George Steiner došao je na originalnu ideju sastavljajući svoj naslov ‘Knjige koje nisam napisao’ od sedam svojih eseja, zapravo knjiga koje se nadao napisati, ali nije. Nenapisana knjiga više je od praznine, kaže u kratkom pogovoru autor; ona je poput sjene koja nas prati, jedan od života koje smo mogli oživjeti, putovanje na koje nismo otišli. I doista bi svaki od eseja mogao biti knjiga za sebe, počevši od prvoga ‘Kinezerija’, u kojemu Steiner piše o znanstveniku Josephu Needhamu, pokušavajuči razumjeti njegovo genijalno djelo i marksističko usmjerenje, preko intrigantnog eseja ‘Jezici erosa’ do posljednjega ‘Petitio principi’ u kojem se autor, kad je riječ o njegovu političkom opredjeljenju, deklarira kao ‘zasebnik’, netko tko u svom tom cirkusu svijeta koji nas okružuje ne želi sudjelovati. L.B.