Budućnost knjiga u očima stručnjaka
Frankfurtski sajam knjiga (12.-16.10.2011.) pružio nam je pogled na knjige u budućnosti. I to, kako stručnjaci predviđaju, ne tako daleke budućnosti.
Glavna misao vodilja sajma bila je usmjerena na nove tehnološke mogućnosti unutar izdavačke djelatnosti. Među ostalim, potrebno je izdvojiti aplikacije, socijalne medije i interaktivne e-knjige. Izdavači širom svijeta sve češće pristupaju knjizi spajajući je s audio-vizualnim podražajima. Kvaliteta tih sadržaja i dalje nije velika zato što si tehnološke stručnjake i reprezentativna tehnološka rješenja još uvijek mogu priuštiti samo velika imena. To je razlog zbog kojeg Leslie Colins, iz kuće „Hulse of Harper Collins“, preporučuje malim izdavačima da aplikacije rezerviraju za najperspektivnije bestselere. No isto tako, naglašavajući brzi i rastući utjecaj aplikacija, smatra da će se već 2015. 50 posto literature skidati s internetskih pretraživača, a 50 posto s aplikacija. Bob Stein, čovjek koji je prvi predstavio e-knjigu 1992. godine, osoba koja zna kako razmišljati o knjizi u budućnosti, svojim posljednjim projektom Social Bookom ponovo je predstavio projekt o kojem se raspričala cijela industrija. Glavna ideja te platforme jest čitanje istih naslova s ljudima koje poznaješ, a ako želiš, i s ljudima sličnih interesnih skupina.
Širenjem zajednice, omogućuje se pračenje zapažanja i zabilješki ostalih koji su već pročitali knjigu koju vi tek čitate. Ta interakcija i izmjena iskustava, pa i eventualno uključivanje samog autora u diskusiju, novitet je koji otvara nova vrata u digitalnom izdavačkom svijetu. Kako se još nije slegla prašina oko udruženja Facebooka i Koboa, kojom je omogućeno e-čitanje oko 2,3 milijuna naslova, ova vijest o novoj društvenoj mreži Social Booku koja omogućuje umreženo čitanje, opravdala je tematsku usmjerenost Sajma na digitalizaciju izdavaštva.
No ipak, digitalizacija je još uvijek u začecima. Britanska agencija usTwo koja stoji iza bestseler aplikacije „Nursery Rhymes“, koju je na laskavu poziciju br. 1 dovela brojka od 2000 preuzimanja aplikacije na dan, iznenadila je podatkom da su s prodajom samo nekoliko stotina aplikacija po danu i dalje bivali među top 10 najuspješnijih prodavača. To dokazuje da aplikacije ipak još nisu tako unosan posao, kao što se prognozira da će tek postati. Čitanje knjige i dalje ostaje na visokom 10. mjestu na listi 48 najomiljenijih ljudskih aktivnosti u slobodno vrijeme, kaže Udruga njemačkih izdavača i knjižara (Börsenverein des Deutschen Buchhandels 2011). Međutim, to je ipak pad za jedno mjesto u odnosu na 2009. godinu.
Čitanje časopisa, koje je u 2009. bilo na 13. mjestu, u 2010. preotelo je knjigama 9. poziciju. Isto tako, iznijeli su podatak kojim su i ove godine žene zainteresiranije za knjige od muškaraca, njih 45 % koristi knjige dnevno ili nekoliko puta tjedno, naspram samo 30 % muškaraca. Prema istom izvoru, u 2010. se nastavlja blagi porast prometa izdavačkih kuća od 1,5 % (u usporedbi s 3,8 posto rasta u 2009.). Beletristika čini većinu prodaje (33,8 %), dok su dječije knjige sa 15,2 % udjela na drugom mjestu. Što se tiče prodaje licenci, uočava se veliki porast kineske zainteresiranosti na kupnju prava na knjige (oko 70 %), i španjolske, čiji se broj udvostručio. Od 2007. godine došlo je do tek manjih promjena u pozicijama na vrhu ljestvice zemalja uvoznika knjiga, Kina je i dalje na prvom mjestu, slijedi je Velika Britanija, dok je Amerika na trećem mjestu uvoznika. ( Ivana Janković)