Elementarne čestice

Zašto se dignulo toliko prašine u vezi s uprizorenjem ‘Elementarnih čestica’ Michela Houellebecqa u Dubrovniku, zaista nije jasno, posebice nakon njihove izvedbe na Dubrovačkim ljetnim igrama...

Od početka su svi znali da je riječ o klasiku suvremenije književnosti, ali strah se u javnosti počeo širiti bez obzira na to što on ne dotiče temu suvremene politike ili vrijeđanja islama. Bez obzira na izmještenost iz prvobitno planiranog ambijenta, plaže u Kuparima, te zbog toga najavljene smanjene narativnosti kako je najavio redatelj Ivica Buljan, ipak riječ je o vrlo jasno strukturiranoj dramaturgiji, potpisuje je Robert Waltl, uz izvođenje žive glazbe kao jednog od osnovnih elemenata kompozicije. Možda upravo ta činjenica donekle umanjuje klasični houellebecqovski pesimizam i čini cijelu predstavu manje crnom. Izvođači zamišljeni kao bend evociraju atmosferu sedamdesetih i stajalište da je život samo rock’n’roll.

Elementarne čestice
Michael Houellebecq

Svima koji još sumnjaju tko je najbogatiji čovjek svih vremena, intrigantni odgovor upravo je dao američki novinar i pisac Greg Steinmetz u netom objavljenom romanu o Jacobu Fuggeru, bankaru koji je živio potkraj 16. stoljeća u Njemačkoj. Taj prvi plutokrat na svijetu inovirao je umijeće stvaranja novca i u doba renesanse utemeljio radikalnu ideju o gomilanju bogatstva za vlastiti boljitak. Autor tvrdi da je Fuggerov imetak, u trenutku njegove smrti, vrijedio gotovo dva posto cijelog europskog BDP-a. Stekao ga je i zato što se usudio hladnokrvno pogledati u oči kraljevima koji su u to doba imali neograničenu moć i tražiti od njih da mu vrate pozajmljeni novac - i to s kamatama. Prvi kamatar navodno je financirao Magellanova putovanja, a imao je i papinu potporu.

The Richest Man Who Ever Lived
Greg Steinmetz
Simon&Schuster, New York, 2015.

Pet godina nakon što je Slovenka Nataša Kramberger dobila nagradu Europske unije za književnost za svoj romaneskni prvijenac ‘Nebo u kupinama’, a sedam godina nakon što je predstavljen slovenskoj javnosti, i hrvatsko je tržište dobilo prijevod tog njezina romana o Jani, djevojci iz slovenske provincije koja u Amsterdamu susreće Bepija, starca iz istočne Italije koji na tržnici prodaje ribu. Njihova priča nikada ne završava, a kraj romana istodobno je i njegov početak. Europska kritika proglasila je to djelo važnim literarnim događajem, a Nataša Kramberger, slobodna spisateljica i novinarka danas s adresom u Berlinu, i dalje vrijedno piše članke, eseje i kolumne za dnevne listove u Sloveniji, Njemačkoj i Italiji te scenarije za dokumentarne filmove.

Nebo u kupinama
Nataša Kramberger
Naklada Ljevak, Zagreb, 2015.

Šesti roman nizozemskog pisca i glumca Hermana Kocha, čim je objavljen 2009., počeo je pokoravati svjetske top-liste najčitanijih knjiga, požeo je svjetske nagrade i pohvale književne kritike. Nizozemci su prema tom romanu snimili film, a reklami Kochova uratka pomaže i to što bi navodno holivudska zvijezda Cate Blanchett, ovaj put u redateljskoj ulozi, rado snimila film o toj mračnoj priči o dva bračna para koji večeraju u pomodnom amsterdamskom restoranu. Dok večera doseže kulinarski vrhunac, razgovor se napokon povede o njihovoj djeci i raspadaju se uljudnost i prijateljstvo, jedni i drugi samo pokazuju dokle su spremni ići da zaštite voljene sinove. Dvojica njihovih petnaestogodišnjih sinova  počinili su zlodjelo za koje roditelji znaju, ali policija još ne zna krivce.

Večera
Herman Koch
Znanje, Zagreb, 2015.