Graditeljski tragovi nesretnog cara

Na izložbi ‘Maksimilijan od Meksika: san o vladanju’ u bečkome Muzeju namještaja, otvorenoj do 18. kolovoza, posjetitelje čeka 565 izložaka koji zrcale lik Ferdinanda Maksimilijana (1832. - 1867.), mlađeg brata austrijskog cara Franje Josipa.

Izložba ga prati od djetinjstva i školovanja na bečkom dvoru, preko Trsta, u kojem je stolovao kao komandant austrijske mornarice, zatim razdoblja u kojem je bio generalni guverner Kraljevstva Lombardije i Venecije pa sve do nesretne vladavine Meksikom.

Ljetnikovac na Lokrumu Izložba je osvijetlila i do sada manje naglašavanu, kreativnu stranu jednog od najbolje dokumentiranih Habsburgovaca. Među ostalim, Maksimilijan je već u djetinjstvu razvio ljubav prema prirodi, moreplovstvu i arhitekturi. Njegov graditeljski zanos najviše se ogleda u Trstu, gdje je najprije pregradio svoju rezidenciju Vilu Lazarović. Iz te je vile i najskuplji umjetnički izložak izložbe, raskošni damski ormarić za pisanje iz 1780., djelo poznatoga francuskog majstora namještaja Adama Weisweilera. U Trstu je Maksimilijan dao da se na stijeni nad morem sagradi poznati dvorac Miramare. Ostavio je tragove i u Hrvatskoj. Njegova supruga Charlotte, rodom belgijska princeza, kupila je 1859. Lokrum, otok pokraj Dubrovnika. Ondje je počeo graditi ljetnikovac s raskošnim vrtovima čija je jezgra bila napuštena benediktinska opatija iz 1023., stradala u potresu 1667. Dio bečke izložbe i njezina kataloga posvećeni su tom samo dijelom ostvarenom projektu.

Egzekucija u Querétaru Maksimilijan je 1863. prihvatio poziv delegacije iz Meksika da postane car te države. Prije toga je, 1861., Francuska pod Napoleonom III. vojno intervenirala u Meksiku i svrgnula predsjednika Juáreza zato što nije htio otplaćivati europske kredite. Na početku je sve išlo prema planu Francuske, koja se udružila sa Španjolskom i Britanijom; SAD do 1865. nije mogao pomoći Meksiku zbog vlastitoga građanskog rata. Međutim, poslije 1865. zbog pritiska SAD-a i problema u Europi Francuska prestaje podupirati Maksimilijana.
Meksikanci nisu dobro prihvatili cara. Većinom su podupirali republikanske snage, koje su do 1867. uspostavile kontrolu nad većinom zemlje iz koje su se u međuvremenu povukle francuske trupe. U svibnju te 1867. republikanci osvajaju i Querétaro, zarobljavaju Maksimilijana, sude mu i strijeljaju ga. ‘Egzekuciju cara Maksimilijana’ u nekoliko je verzija naslikao slavni Édouard Manet.