Hoće li Sapiens postati prva vrsta koja je počinila kolektivno samoubojstvo?

Yuvala Noaha Hararija u ovom svjetskom bestseleru ne zanima beskonačna sapunica ljudske povijesti – on sapiensa promatra kao biološku vrstu: kada je i kako nastala; po čemu je i zašto tako jedinstvena; što je stvorilo sapiensovu kulturu i civilizaciju i kakav će biti njegov kraj.

Umjesto na ere on ljudsku povijest dijeli na četiri revolucije: kognitivnu, agrarnu, unifikacijsku i znanstvenu. Prve su ga tri stvorile, četvrta bi ga mogla uništiti – ali ne nekakvom senzacionalnom kataklizmom. Sapiens bi, naime, mogao postati prva vrsta koja je počinila kolektivno samoubojstvo odlučivši prerasti u nešto više. Riječ je o vrlo uzbudljivoj knjizi koja prati čudesan povijesni put koji je prošla naša vrsta.

Sapiens: kratka povijest čovječanstva
+ Yuval Noah Harari
Fokus komunikacije, Zagreb, 2015.

Knjiga započinje sveobuhvatnim povijesnim pregledom koji umjetnost smješta u kontekst društvenih i kulturnih zbivanja od razdoblja prije nastanka prvih država. Bogato ilustriran stručni tekst pokriva sve umjetničke forme, od slikarstva i kiparstva do konceptualne i izvedbenih umjetnosti. Temeljito vrednovanje ideja i radova ključnih umjetnika otkriva kako su pojedini umjetnici utjecali na rad drugih te što su pokušavali ostvariti svojim djelima. Detaljni kronološki sažetci kulturnih strujanja i života pojedinih umjetnika objašnjavaju povijesni kontekst.  Posebno su detaljno analizirana remek-djela koja u sebi utjelovljuju ključne značajke svakoga pojedinog razdoblja i pokreta. Objašnjeno je sve od upotrebe boja do tehničkih inovacija.

Umjetnost: vodič kroz povijest i djela
+ Stephen Farthing
Školska knjiga, Zagreb, 2015.

Kaže se da povijest pišu pobjednici, ali na primjeru hrvatskog društva moglo bi se reći da pobjednici znatno više brišu nego što pišu povijest. Cijeli koncept nacionalističke mitologije koja se provodi u masovnim medijima i obrazovnom sustavu, a kojom se želi opravdati aktualno stanje svijesti, počiva na ideološkim mitovima i poluistinama u kojima nema mjesta za procese, pojedince i pokrete koji se s njima nisu slagali, aktivno su im se suprotstavili, a na kraju su bili poraženi. Ova je knjiga pokušaj da se tim procesima, pojedincima i pokretima ponudi pravo glasa u ovdašnjoj historiografiji i publicistici. I to iz dva razloga: zato što se bez uvida u motive i djelovanje nekoga tko je stajao s druge strane ne može razumjeti povijesne procese.

Povijest poraženih
+ Dragan Markovina
Jesenski i Turk, Zagreb, 2015.

U vremenu nesigurnosti, kada grčki dug i izbjeglička kriza tresu temelje Europske unije, a njezina se budućnost čini neizvjesnom, dobrodošla je knjiga koja pokušava dati jasnu sliku Unije i najvažnijih problema koji su u pitanju. McCormick ponajprije pokušava razotkriti zablude vezane uz EU te zagovara na uvjerljiv i pregledan način europsku integraciju. Pokazuje kako je Europska unija poboljšala život Europljana te kako je dala Europi snažnu prisutnost na međunarodnoj pozornici. Ova će knjiga neke od čitatelja pridobiti za ujedinjenu Europu otkrivši im činjenice koje nisu znali, neke neće no dobrodošla je baš u ovom trenutku skepse, u vrijeme kada Velika Britanija priprema referendum o izlasku iz Unije i kada mnogi smatraju da treba preispitati dosadašnje ustrojstvo EU.

Zašto je Europa važna
+ John McCormick
Mate, Zagreb, 2015.