Jogging

Redovito bavljenje fizičkom aktivnošću, pa tko još za to ima vremena? Pa onda platite teretanu, ili neki oblik grupnog vježbanja, pa su onda vama najdraže sprave uvijek zauzete kad dođete, ili je konferencijski poziv iz Amerike nekako baš u vrijeme kad bi trebali udarati vreću.

Napisala Tatjana Brebrić

Prvom čovjeku na mjesecu, Neilu Armstrongu, pripisuje se i jedan poznati citat o trčanju. Ne, poznati astronaut nije bio pasionirani trkač, baš suprotno. Isti čovjek koji je će u povijesti zauvijek ostati upisan svojom rečenicom ‘Ovo je jedan mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo’ navodno je s puno uvjerenja rekao i:’Vjerujem da svaki čovjek ima ograničeni broj otkucaja srca u životu, i nemam namjeru trošiti niti jedan svoj trčeći okolo i vježbajući’.
Mnogi koji vježbanje ne vole s veseljem će klimnuti glavom, promrmljati u bradu kako je pametan čovjek taj Neil i imati još jedan razlog više da ostanu u udobnoj fotelji.
Ipak, sve je više onih kojima se sjedilački način života obija o glavu – ljudi koji su od klimanja glavom na sistematskom došli do faze u kojoj ih liječnik zamoli da sjednu pa porazgovara s njima malo duže. Redovito bavljenje fizičkom aktivnošću, pa tko još za to ima vremena? Pa onda platite teretanu, ili neki oblik grupnog vježbanja, pa su onda vama najdraže sprave uvijek zauzete kad dođete, ili je konferencijski poziv iz Amerike nekako baš u vrijeme kad bi trebali udarati vreću.
Daleko najjeftiniji i najdostupniji oblik vježbanja često se zaboravlja. Imate tenisice? Čestitamo, spremni ste za jogging. 

Definicija jogginga vrlo je jednostavna –to je trčanje, ali nešto sporijim tempom. Ideja koja stoji u pozadini još je jednostavnija, jer glavni cilj jogginga povećati je tjelesnu sposobnost, kako bi se povećalo zdravlje organizma. Zna se tako da redoviti trkači imaju značajno povećanje ‘dobrog’ kolesterola, smanjenju tjelesnu masnoću, smanjene niove triglicerida, i smanjen rizik od srčanih bolesti.
Ono što je posebno zanimljivo, tiče se pušača. Naime, kako je upravo pušenje jedan od najvećih faktora rizika za srčane bolesti, mnogi pušači misle kako je zapravo, sasvim svejedno da li se bave nekom aktivnošću, ako i dalje puše. Istraživanja su pokazala nešto sasvim drugačije, što bi sve pušače trebalo trgnuti.

Naime, znanstvenici su odavno shvatili da je problem djelomično i u tome što je pušenje jedna od polaznih točaka za ukupno nezdrav način života, pa ne nosi samo rizike koji su direktno vezani za cigarete. Treba zato zapamtiti da pušači koji su fizički aktivni imaju 40 posto manji rizik od srčanog udara od onih koji nisu aktivni. Zapravo, neki stručnjaci čak idu toliko daleko da kažu da fizički aktivni pušači mogu imati i dulji očekivani životni vijek od neaktivnih nepušača. Dakle, izgovora nema.  Trčati se može posvuda, u bilo koje vrijeme, jeftino je, jednostavno i učinkovito. S druge strane, postoji čitava znanost u pozadini trčanja. Prije prvog izleta u vrli novi svijet trkača koji čeka odmah ispred ulaznih vrata, treba ipak malo sjesti i razmisliti. Naime, kako je jogging obično sport kojim se ljudi bave, uvijetno rečeno, na svoju ruku, povećava se i opasnost da nešto učine pogrešno. Nema trenera, nikog tko će ukazati na greške, pa se ipak treba malo potruditi i biti sam svoj trener.

Tim Noakes, liječnik i čovjek koji je istrčao više od 70 maratona i ultramaratona, za početak preporučuje analiziranje vlastite motivacije i discipline.
- U početku, početnici vjerojatno neće osjećati da je trčanje posebno lako niti ugodno. Potrebna je velika motivacija i osobna disciplina da se prežive prva tri mjeseca prije nego trčanje postane navika koju konktrolira nesvjesno – objašnjava Noakes, dodajući kako je ovaj proces potrebno proći samo jednom u životu, jer neovisno o duljini vremena u kojem čovjek ne trči, te informacije ostaju zauvijek zapisane u podsvjesti.

Dakle, jednom kad prođe najteže, početak trčanja više nikad neće biti toliko neugodan, koliko god netko ispao iz forme, ali prvi put će biti teško, i tu činjenicu treba osvijestiti i prije prvog trčanja. Drugo o čemu bi trebalo razmisliti - je li potrebno konzultirati liječnika prije takvog pothvata? Za one preko 35 godina odgovor je da. Uostalom, nitko ne želi da ga ubije to što je pokušao živjeti zdravije.
Sljedeći korak su tenisice. Za početak, dobre su obične tenisice za trčanje. Tek ako se desi neka ozljeda, prema njoj se može kupiti par koji je namjenjen budućem sprečavanju takvog tipa ozljede. Ne valja razmišljati megalomanski, jer prodavači u trgovinama sportske opreme trljaju ruke kad čuju sintagmu ‘odlučio sam se baviti s..’. Opremiti se valja i s prikladnom odjećom, ali ona se zapravo svodi na čim lakšu i prozračniju trenirku, naravno usklađenu s temperaturom. Za žene, dio obavezne opreme je i kvalitetan sportski grudnjak.  Sljedeći korak je naučiti 15 zakona trčanja, i onda, konačno, treba započeti s trčanjem, po mogućnosti po nekom od programa za početnike. Literatura, kako ona u papirnom, tako i ona u elektronskom izdanju obiluje savjetima o tome kako započeti. Za one koji ne znaju odakle bi počeli, neka se raspitaju o programima za početnike Grete Waitz ili Jeffa Gallowaya.
Dalje je lako – treba si postaviti realne ciljeve u treningu, učiti iz osobnog iskustva i – trčati.
 
Kako ispravno trčati:
gledajte ispred sebe – gledanje u tenisice nije samo neispravno što se tiče držanja, već i opasno, tko god trči, mora biti svjestan svega što se oko njega događa
trčite na sredini stopala – trčanje na prstima uzrokuje umor listova i može uzrokovati bol u cjevanici, dok trčanje na petama može uzrokovati ozljede
držite ruke u visini struka – ruke bi trebale biti pod kutom od 90 stupnjeva, a ne kod grudnog koša, jer previsoko držanje uzrokuje napetost u ramenima
opustite ruke – ruke bi trebale biti što opuštenije, a šake u položaju kao da se drži, npr. sirovo jaje; čvrsto stisnute šake uzrokuju napetost u ramenima i vratu
provjeravajte držanje – glava gore, leđa ravna, ramena u ravnini...s većim umorom ljudi se prirodno malo pogrbe, pa držanje valja svjesno ispravljati
kontrolirajte gdje su vam ramena – ravno držanje je bitno, ali prejako zabačena ramena napeti će mišiće prsa i otežati disanje
ne poskakujte – čim su noge više odignute od zemlje pri trčanju, to je veće opterećenje na zglobovima pri dodiru sa zemljom, a i umor