Knjige koje trebate pročitati

O laži u starogrčkoj misli ne može se raspravljati ne vodeći računa o vezi između nje i grčkog pojma ‘metis’ koji označava lukavost, spretnost i mudrost, ali ni bez razumijevanja starogrčkih stajališta o biću i bitku.

O laži
Aurelije Augustin
V.B.Z., Zagreb, 2011.

Aurelije Augustin, posljednji veliki antički mislilac, gotovo pola života mnogobožac, a zatim jednobožac te danas i svetac Katoličke crkve, svoju raspravu o laži počinje i vodi kao da u tome nema prethodnika. O laži piše posljednje godine svoga svećeništva kao odgovor na česte tvrdnje nekih teologa kako u Starom zavjetu ima primjera takozvane nužne laži, čime se dovodi u pitanje vjerodostojnost svetih knjiga. Na kraju filozof zaključuje da ne laže svatko tko kaže neistinu ako vjeruje da je istina ono što kaže.  (L. B.)

Udarnik! Buntovnik? Potrošač…
Maša Kolanović
Ljevak, Zagreb, 2011.

Maša Kolanović uhvatila se ukoštac s prikazivanjem intelektualne i književne povijesti odnosa između hrvatskog romana i popularne kulture od socijalizma do današnjeg postpismenog društva u kojem dominira opsjena i znanja i pismenosti. U prvom dijelu knjige autorica daje prikaz intelektualne povijesti proučavanja popularne kulture i artikulira specifično polje njezina promišljanja u domaćem socijalizmu s osvrtom na tendencije njezina proučavanja i u suvremenosti. U drugom dijelu knjige promišlja o odnosu između romana i popularne kulture u spomenutom razdoblju i opisuje promjene mentalnih struktura, društvenih i kulturnih identiteta. (L. B.)

O ratu
Carl von Clausewitz
Mozaik knjiga, Zagreb, 2011.

U pedeset jednu godinu života Carl von Clausewitz izgradio je zavidnu vojnu karijeru. Još se kao dječak potkraj osamnaestog stoljeća priključio pruskoj vojsci. Poslije je blisko surađivao s pruskim vojnim reformatorima, a 1830. postao je ravnateljem berlinske Opće ratne škole te 1831. načelnikom glavnog stožera Gneisenauove vojske na poljskoj granici. Iza njega je ostalo mnogo tekstova. Velike zasluge pripisuju mu se zbog toga što je u istraživanjima odnosa između rata i politike prvi prepoznao rat kao politički instrument. ‘O ratu’, iako nedovršeno, njegovo je najpoznatije djelo u kojem objašnjava prirodu i teoriju rata, temelje borbe, oružane snage, obranu, napad i ratne planove. (L. B.)