Lice od milijun kuna

Sveto je pravilo aktualnog vremena da svoju genijalnost i nevjerojatna znanja koje imate ili, baš suprotno, potpunu netalentiranost možete i morate znati prodati. To je bit osobnog brendiranja: treba od sebe isklesati lik koji vrijedi na milijune

piše Darija Tabulov-Truta
[email protected]

 Mnogo je onih, posebice srednje ili starije generacije, koji gorko preklinju najbolje namjere svojih roditelja i njihovu edukativno-moralnu motivacijsku poštapalicu: Radi marljivo, stekni dobro obrazovanje i postat ćeš uspješan!’ Budimo realni, marljivost i edukacija dovode vas samo do predvorja, a vrata uspjeha (ako zanemarimo veze i poznanstva, korupciju i slično) otvara ponajviše sposobnost osobne promocije ili, da se izrazimo popularnije, osobnog brendiranja.Ipak, ne treba biti previše ciničan jer ako ste poslušali roditelje sigurno ne biste trebali biti gladni kruha, ali morate se pomiriti s činjenicom današnjeg svijeta: desetljeća provedena nad knjigom i usavršavanja primjerice u liječničkom zvanju, fizici, matematici ili bilo kojim drugim znanjima samo malobrojne dovode ne samo do moralnih priznanja nego i do stvarnog bogatstva. Stoga treba usvojiti sveto pravilo aktualnog vremena: svoju genijalnost i nevjerojatna znanja koje imate ili, baš suprotno, potpunu netalentiranost možete i morate znati prodati. To je bit osobnog brendiranja, a mozak te operacije mora biti razrađena strategija.

Starlete poliglotkinje
Trebalo bi naravno biti lakše onima koji imaju iza sebe neka znanja i zvanja, ali kad vidimo kako starlete koje navodno fluentno vladaju latinskim, a jedva natucaju materinji jezik, uspješno prodaju ništa - jasno je da strategija brendiranja može biti i samoj sebi svrha. No vratimo se ipak ozbiljnijim ljudima i karijerama. Kad pogledamo oko sebe, uvjerit ćemo se da najuspješniji među nama često nisu najpametniji ili najtalentiraniji, ali svi su oni svjesno ili nesvjesno djelovali u skladu sa strategijom vlastitog promoviranja. Svoju strategiju samobrendiranja morate svesti na kratak i fokusiran siže. 

Točnije, osnovna ideja, kao i kad brendirate neki proizvod, mora se moći svesti na sadržaj koji stane na poleđinu posjetnice ili se može izgovoriti u vremenu u kojem prosječan lift prijeđe nekoliko katova. Svakako, do dramatičnosti morate isticati svoje prednosti kao jedinstvene i intrigantne kako bi se ljudi zainteresirali za vas. Tek kad prodate sebe, uspjet ćete prodati i svoje znanje i sposobnosti, što zna svaki putujući trgovac. Ako niste taj tip ili ste odgajani u posve drugom duhu, u početku će vam biti neugodno i teško samog sebe ‘prodavati’ kao robu, ali ako ipak od svojih napora očekujete ugled, slavu i novac, morate pregrmiti tu početnu nelagodu.

Najlakši način
Ima i drugih načina kako da od sebe napravite brend koji lako privlači sponzorstva i novac. Primjerice, jedan od najlakših i najpopularnijih u posljednje vrijeme jest da provedete neko vrijeme u nekom reality showu. Mnoge koje prepoznajemo na naslovnicama nisu ništa drugo učinili nego se dali zatvoriti u prostor potpuno prekriven TV kamerama. No pritom treba imati na umu da posve pristojne osobe lako padaju u zaborav, pa kad se već prepuštate tom iskustvu - radije učinite nešto drastično; bučno se svađajte, spletkarite ili poseksajte pred očima nacije. To dugo ostaje u kolektivnom sjećanju, a posebice u pamćenju novinara. Druga je stvar sudjelovanje u showu koji zahtijeva neki talent, jer osim hrabrosti morate nešto i pokazati. No ako uspijete poput primjerice britanske kućanice Susan Boyle ili prodavača mobitela Paula Potta, cijeli će svijet znati za vas, a i vaša će socijalna i financijska situacija postati potpuno drukčija. Treba naglasiti da su takvi showovi doista postali rasadnici talenata, ali i oni pokazuju da osim glasa, glumačkih ili akrobatskih vještina pobjedu odnosi X-faktor koji netko ima, a netko nema.

Pod nož
Istina je da i ljepota donosi prevagu, pa ne čudi što sve više mladih i prije negoli se okušaju na nekoj glazbenoj ili pjevačkoj audiciji, sav roditeljski ili svoj novac iskoriste za razne estetske zahvate poput korekcije nosa, povećanja grudi ili usana. To vam u današnje doba ne može naškoditi, posebice ako nemate previše talenta. No imajte na umu da sve stereotipnijih umjetnih ljepotica i ljepotana ima i previše, pa je činjenica da vam određena mana osigurava mnogo veću uočljivost među tisućama konkurenata. Ipak je malo ljepotica koje su poput Gisele Bundchen ljepotom i savršenom figurom postale bogatašice. Ulaganje u ljepotu pak, bilo da je riječ o estetskoj kirurgiji, napornim treninzima i fitnessu, bilo o nekom drugom načinu oblikovanja tijela, isplativa je investicija. Na taj ćete način biti ugodni oku okoline, a poznata je istina da se lijepima lakše otvaraju mnoga vrata. Ako ništa drugo, lakše ćete pronaći bogatog ženika.

Artikulacija ideala
Japanci kažu da su jednako važni i sadržaj i ambalaža. Istina je da oni to govore kada govore o darovima, no ta bi se maksima mogla proširiti na današnje zapadnjačko poimanje čovjeka. Mnogo je onih koji vam mogu pomoći da svoj sadržaj ili ideju (bez obzira na to radi li se o nuklearnoj fizici ili instant-slavi izborenoj bujnim grudima) artikulirate na tržišno kunkurentan način. Cijela industrija posvećena je prodavanju takvih usluga, od raznih stilista, coacheva, gurua, komunikacijskih tečajeva, financijskih ili kondicijskih trenera, kirurga, kozmetičara... No da biste postali brend vrijedan kuna, dolara ili eura, morate imati na umu da brend prezentira ideal, a ne nužno opipljivu robu, uslugu ili osobnost. Veliki brendovi našeg vremena nisu ono što jesu, nego ono što predstavljaju. Stoga je teško ne zapitati se koja je razlika kada je brend stvar u odnosu na brend koji predstavlja osoba od krvi i mesa, primjerice Oprah Winfrey. Odnosno, ima li u brendiranju ljudi degradacije osobnosti?

luzija za mase
Možda današnje doba pokazuje najveću činjenicu marketinga - da se sve svodi na ‘nekoga’. Apple, Coca-Cola, iPod, Jaguar ili Paris Hilton, Bill Gates, J. K. Rowling, Husain Bolt... u svim tim slučajevima lako se pokaže da je stvarnost sadržaja mnogo manje važna od onog što njihov brend predstavlja. Bitna je konotacija, spremnost i sposobnost tih ljudi da nam dopuste da se identificiramo s njima, da ih slijedimo putem fun-klubova, iscrpljujemo kroz njih osjećaj pripadanja nekoj ideji ili načelima. Veliki brendovi nužno prezentiraju nešto mnogo veće od njih samih. Nekim to uspijeva čistom srećom i slučajnošću, a neki uspijevaju tu iluziju za mase sâmi (ili s pomoću stručnjaka) kreirati.

Unovčavanje brenda
I kad kupujete neki proizvod, primjerice iPod, zapravo kupujete nešto što je proizašlo iz briljantnog uma Stevea Jobsa. Istina, na tisuće su drugih sudjelovali u kreiranju proizvoda, ali posljednja je činjenica da bez Jobsa, barem još zasad, ne bi bilo iPoda. Prije svih drugih Appleovih proizvoda iPod je produkt osobnog brenda Stevea Jobsa. Unovčavanje osobnog brenda nije nova praksa, samo je danas sve raširenija. Mnoge uspješne osobe iz svijeta zabave poput Oprah ili Howarda Sterna stvorili su carstva na tome što jesu i nikada nisu odustali od tog načela.  Stoga vrijedi razmisliti jesu li ljudi koji su se uspješno ‘prodali’ kao brend jednostavno iskreniji i zdravijeg razuma. Naime, na ovaj ili onaj način svi prodajemo sebe. Odjeća koju nosimo, automobil koji vozimo, hrana koju jedemo, knjige koje čitamo, posao koji obavljamo.... sve to ljudima oko nas prenosi poruku o nama.