Novi naslovi koje vrijedi pročitati

Pojam ‘ikonoklast’, nastao u osmom stoljeću, odnosio se na skupinu vjernika koja se protivila štovanju ikona, a danas se veže uz nevjerojatno kreativne osobe.  

Ikonoklast
+ Gregory Berns
+ Mate, Zagreb, 2010.
 
Voditelj Katedre za neuroekonomiju na Sveučilištu Emory Gregory Berns objašnjava tri zapreke u mozgu koje sprečavanju inovativno razmišljanje: neispravnu percepciju, strah od neuspjeha te nesposobnost uvjeravanja drugih i pokazuje kako se probiti kroz njih. U pričama o poznatim ikonoklastima Disneyju, koji je donio revoluciju u animaciju, izvrsnim trgovcima Dremanu i Krocu, koji su stvaranjem poveznica s kupcima iz McDonald’sa postali dominantni na svom polju, autor dokazuje da najkreativnije zamisli dolaze od pojedinaca koji rade ono što drugi smatraju nemogućim. L. B.

How Cool Brands
Stay Hot
+ Joeri Van den Bergh, Mattias Behrer
+ Kogan Page, London, 2010.

Generacija rođena poslije 1980. (milenijci ili generacija Y) snalažljivija je i zahtjevnija od bilo koje druge u povijesti. Ona možda ima ista uvjerenja i možda se ponaša slično kao tinejdžeri i ‘dvadesetineštogod-išnjaci’ iz prijašnjih generacija, no u znatno je boljoj poziciji da ispuni svoje težnje i živi vlastitim stilom. Njezine ambicije možda uopće ne uključuju mogućnost zaposlenja u poduzećima ili kupnju proizvoda.
S pomoću rezultata najnovijih istraživanja i analize poslovnih slučajeva Van den Bergh i Behrer objašnjavaju kako pridobiti milenijce razumijevanjem njihovih želja i potreba i kako koncipirati promotivni splet koji će ih potaknuti na konzumiranje proizvoda i usluga. L. B.

Što vidi pas i druge pustolovine
+ Malcolm Gladwell
+ Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.

Nakon bestselera ‘Točka preokreta’, ‘Treptaj’ i ‘Izvan prosjeka’ kojima je promijenio percepciju milijuna osoba diljem svijeta, hrvatski čitatelji mogu uživati u Gladwellovim odabranim kolumnama objavljivanima u časopisu The New Yorkeru od 1996. Prvi dio knjige govori o opsesijama i onome što Gladwell naziva ‘drugorazrednim genijima’ - genijalcima koji nisu javno eksponirani. Drugi dio posvećen je teorijama i sustavima s pomoću kojih se pojedinci nose s iskustvenim spoznajama i važnim doživljajima. U trećem dijelu autor se pozabavio predviđanjima koja netko ima o drugim osobama i nudi odgovore na pitanja poput kako znamo je li netko loš, dobar, pametan, sposoban ili pak nesposoban za poziciju na kojoj radi. L. B.