Povratak iz podstanarstva u roditeljski dom

Kristina, 28-godišnja majka djeteta starog godinu dana, nakon dvije godine podstanarstva sa svojom se obitelji odlučila vratiti roditeljima. Razlog je bio isključivo financijski.

- Nakon dvije godine plaćanja podstanarstva i previsokih računa , muž i ja smo shvatili da je to bacanje novca u vjetar i odlučili se privremeno doseliti mojim roditeljima, a novac koji smo ranije davali raznim najmodavcima stavili smo sa strane i stvarno uštedjeli.-objašnjava Kristina za portal Crozilla.com. Obzirom na situaciju u Hrvatskoj u kojoj je sve teže osigurati stambeno pitanje, mladi poput nje, pritisnuti krizom, sve češće se odlučuju na povratak roditeljskom domu. Sociolozi ih nazivaju 'bumerang' djecom. Anđelko Akrap, profesor  s katedre za demografiju  pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kaže da Hrvatsku muči niz problema koji su i bez gospodarske krize dugo prisutni, a to je nemogućnost mladih da si osiguraju stambeno pitanje te nesigurnost stalnog zapošljavanja.-Negativna je strana dugog ostajanja u roditeljskom domu,  ali i povratka u roditeljski dom nakon odlaska (bilo zbog financijske prirode, bilo zbog krize u braku) odgoda osamostaljenja. To može biti samo trenutno rješenje problema jer se  pokazalo da život s roditeljima onih koji imaju svoju obitelj nije baš dobra odluka. Roditelji se miješaju u brak svoje djece, a to ne vodi dobrome. Hoću reći, ono što je kratkoročno dobro,  a to je da se mogu osloniti na nekoga, dugoročno nije rješenje- kaže profesor Akrap.

Budući da su prisiljeni živjeti na grbači svojih roditelja bumerang djeca više ne plaćaju  visoke  stanarine i  režije, nego ih u većini slučajeva s roditeljima dijele po pola,  a stambeni je kredit ostavljen na čekanju za neka bolja vremena.Financijska strana, tj. ušteda,  prednost je  ovakvog načina življenja, a  privatnost  je potpuno zanemarena. Profesor Akrap, koji je zajedno s Ivanom Čipinom proveo istraživanje 'Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj - Zašto smo neoženjeni i neudane?' kaže da su rezultati pokazali da  je dugo ostajanje kod kuće  ili povratak u obitelj osobito izražen u Italiji i  Španjolskoj i da je teško točno razlučiti kada je  povratak u roditeljski dom posljedica krajnje nužde. Kao pozitivnu stranu ovog fenomena prof. Akrap navodi da upravo oslanjanje na obitelj znači da takva osoba nije socijalno isključena- nastavlja profesor Akrap.

Ovakvi  se slučajevi ne događaju samo kod nas - problem  je rasprostranjen po cijelom svijetu, a posljednjih su godina 'bumerang'  djeca uzela maha na svim područjima.  Američki mediji mnogo govore o ovom problemu, a prema njihovim se istraživanjima procjenjuje da oko 80 milijuna kućanstava funkcionira  po principu suživota već odrasle djece i roditelja. Naime, kod njih se događaju još čudnije stvari. Nerijetko ćete u američkim naseljima za umirovljenike moći vidjeti sretne mlade obitelji koje su se uselile u domove svojih roditelja u mirovini ili djedova i baka. Za Nedjeljka Markovića, socijalnog radnika i predsjednika udruge Pragma, problem 'bumerang' djece nije povezan samo sa stambenim pitanjem, već i sa pitanjima zapošljavanja te podrške zajednice u prevladavanju poteškoća mladih. - Istraživanja usmjerena mladima većinom istražuju devijacije i psihopatološke pojave (ovisnosti, nasilje, kriminalitet), dok su pitanja integracije mladih u zajednicu zapostavljena. Separacija djece od roditelja u smislu stambenog odvajanja, promatrana kroz model životnog ciklusa, jedan je od ključnih događaja u daljnjem razvoju zdrave ličnosti mlade osobe-rekao je Marković za portal Crozilla. Dodaje da stambeno zbrinjavanje mladih uglavnom prate i drugi, pozitivni ili negativni događaji – sklapanje braka, prvi posao, istraživanje vlastitih i osobnih interesa (putovanja, kulturna događanja, zabava), bolesti i slično. - Povratak u roditeljski dom ne mora nužni biti negativan, posebno ako se time preveniraju brojni problemi – beskućništvo mladih (koje je u porastu u Europi), rastave brakova, alkoholizam i druge ovisnosti. Istraživanja su pokazala da je za zdrav razvoj osobe nužno barem jedna podržavajuća osoba u okruženju, a u slučaju 'bumerang' djece, to su upravo roditelji  – zaključio je Marković.