Proizvođači kubanskih cigara okreću se novoj publici - ženama

Kriza u džepovima Europljana u kombinaciji sa sve raširenijom zabranom pušenja nagrizla je još jedan ugledan simbol stila - kubansku cigaru. Kubanska Vlada nedavno je objavila da je proizvodnja za izvoz pala s 217 milijuna u 2006. na 123 milijuna u 2008., da bi prošle godine završila na samo 73 mlijuna komada poznatih duhanskih zamotuljaka.

Bez njih su gotovo nezamislive fotografije Winstona Churchilla, Ernesta Hemingwaya, Orsona Wellesa, Sigmunda Freuda ili Fidela u njegovim najboljim danima. Habanos S. A., zajednička kompanija Kube i britanskoga Imperial Tobacco Groupa te eksluzivni distributer kubanskih cigara na svjetskom tržištu, zabilježila je prošle godine osampostotni pad prodaje. Razlog je u krizi kupovne moći pripadnika srednje klase koji su u dobrim vremenima prigrlili razne glamurozne navike, a važan je razlog i pad broja zrakoplovnih putnika, jer 25 posto kubanskih cigara prodaje se u 'duty free' trgovini.

Danak je uzelo i sve raširenije proskribiranje pušenja i izlaganja duhanskih proizvoda upravo u zemljama u kojima je najviše aficiondosa, a to su Španjolska, Francuska, Njemačka i Švicarska. Iza njih su samo Velika  Britanija i SAD. Ukupna je prodaja u izvozu koju je zabilježio Habanos S. A. pala s 243 milijuna dolara u 2008. na 218 milijuna u 2009.   Mnogo toga vezano uz te elegantne duhanske štapine priziva romantičnu mistiku udaljenih predjela i avanturističkih romana, počev od imena najpoznatijih marki - Montecristo, Cohiba, Partagas, Romeo y Julieta (omiljena Churchillova marka) ili Trinidad - pa do legende o tome kako ih u vrućim radionicama svijaju ruke egzotičnih Kubanki. 

Poznato je da je i J. F. Kennedy prije nametanja ekonomskog embarga Kubi poslao onamo svog tajnika za tisak da mu donese zalihu od 1.200 komada omiljenih mu Petit H Upmannsa. Ta marka i danas sa 70-postotnim udjelom dominira na svjetskom tržištu cigara. Međutim, romantična je legenda jedno, a recesijska realnost drugo: na Kubi se smanjuje i proizvodnja duhana za cigare. Površine pod duhanom smanjile su se 30 posto prošle godine: u duhanskom području Pinar del Riju berba je pala s 26 na 22,4 milijuna listova ili 14 posto.

To će utjecati i na proizvodnju i prodaju sljedećih godina jer listovi moraju fermentirati najmanje dvaput i odležati nekoliko mjeseci, a katkad i godina, do postignu zahtijevanu kvalitetu. Neke marke cigara radi svoje posebne arome traže i trostruku fermentaciju lista, npr. najprestižnija marka Cohibas, gotovo dio Castrova političkog naslijeđa jer je 1966. napravljena posebno za njega. (Davorka Zmijarević)