Što čitati idući tjedan?
Knjiga ‘Saznanje i politika’ Ilije Vujačića u izdanju Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i zagrebačkog Disputa raščlanjuje kako se tradicionalno (antičko i srednjovjekovno) društvo preobražavalo u mod-erno građansko.
Na temeljima racionalizma i njegovih dvaju temeljnih pravaca - konstruktivističkoga (optimističkog) i kritičkoga (pesimističkog) - raščlanjuju se društvene teorije od Leibnitza, Descartesa, Bacona, prosvjetitelja, Mandevillea, Humea, Smitha, Milla do Johna Plamenatza, Hayeka i Poppera. Uobičajenim predrasudama unatoč knjiga pokazuje kako mnogo mislilaca liberalno-demokratske teorije i prakse u svom sustavu ima ugrađenu i snažnu socijalnu komponentu.
Ilija Vujačić
Saznanje i politika
Disput, Zagreb, 2014.
Empatija je najvažnija vrlina koju čovječanstvo mora razviti u 21. stoljeću kako bi opstalo i napredovalo, smatra Roman Krznaric, jedan od vodećih britanskih filozofa koji se bave stilovima življenja, osnivača i člana The School of Life u Londonu. Tvrdi da globalne probleme poput ratova, govora mržnje, klimatskih promjena ili pak nezdravih odnosa ne možemo riješiti bez empatična postupanja u svakodnevnom životu. Na temelju opsežnih istraživanja utvrdio je šest navika izrazito empatičnih ljudi koje mogu povećati kreativnost, poboljšati odnose te smanjiti predrasude i riješiti sukobe. Preporučuje i mnogo književnih i filmskih djela kao nadahnuće za empatično ponašanje.
Roman Krznaric
Empatija
Planetopija, Zagreb, 2014.
U monumentalnom djelu ‘1914. – 1918.: povijest Prvoga svjetskog rata’ Stevenson počinje od uzroka sukoba, prolazi kroza sva bojišta, analizira geopolitičke odnose, ravnotežu između imperijalnih sila, političke i vojne promjene, kraj rata i mirovne ugovore koji su odredili okvir budućih međunarodnih odnosa te završava raspravom o nastavku ratnog sukoba drugim sredstvima i poslijeratnom uređenju svijeta koje će izazvati nove sukobe. Ova povijest jedna je od onih koje otkrivaju nove činjenice i reinterpretiraju povijesne izvore, ali jednako tako stvaraju cjelovitu sliku o kompleksnosti sukoba koji je obilježio povijest više nego ijedan prije njega. Bez razumijevanja toga strašnog rata teško je razumjeti i vrijeme u kojem živimo.
David Stevenson
1914. – 1918.
Povijest Prvoga svjetskog rata
Fraktura, Zagreb, 2014.