10 ključnih odgovora koje svaki poduzetnik treba znati o JPP-u

Država planira JPP-om graditi čak 381 objekt vrijedan 14,9 milijardi kuna. Poduzetnici dočekuju popravni ispit toga investicijskog modela s dvojakim očekivanjima.

Prvo, nadaju se poslovima, ali sumnjičavi su. Drugo, traže jasna pravila igre, a posebno jamstva da se uvjeti neće naknadno jednostrano mijenjati, kao što se nedavno dogodilo s obnovljivim izvorima energije.
Kako će prezadužena država praznih računa pokrenuti okamenjeno gospodarstvo?
Prepustit će to privatnom partneru, jer suvremena je heureka: javno-privatno partnerstvo! Umjesto države, koja ima prostora tek za refinanciranje postojećih dugova i deficita, zaduživat će se privatni partner, a država idućih nekoliko desetljeća plaćati najamninu za sagrađene objekte. Prvi među Vladinim potpredsjednicima Radimir Čačić pojasnio je kako stoje stvari - javno-privatnim partnerstvom gradit će se 381 objekt vrijedan 14,9 milijardi kuna. Ako se doista sagrade svi objekti, godišnji će najam privatnom partneru stajati oko dvije milijarde kuna - ukupno u 25 godina taj bi najam stajao 50 milijardi kuna! Brojka prilično svrbi, ali Čačić tvrdi da je to isplativo. Kompletnu računicu otkrivaju vam Gordana Gelenčer i Edis Felić u temi tjedna.
Prenošenjem ovlasti sa sudstva na Poreznu upravu ugrožava se jedina kakva-takva kontrola zakonitosti postupanja državne uprave i stvara pravna nesigurnost, a država se kao vjerovnik u naplati poreza stavlja u povlašteni položaj u odnosu na sve ostale vjerovnike.
Izmjenama Općega poreznog zakona predlaže se neravnopravnost vjerovnika, isti pojmovi različito se definiraju od zakona do zakona, a prenošenjem zakonskih ovlasti sa sudstva na Poreznu upravu stvara se pravna nesigurnost. Više iz pera Ivice Grčara i Jasmine Trstenjak u priči 'Linić novim zakonom uvodi porezno izvanredno stanje'.
U javnosti ih nema zajedno, ne razglabaju javno o onome o čemu se dogovaraju
iza zatvorenih vrata, ali nije nimalo teško izvući zaključak da su monetarna
i fiskalna politika napokon uglazbljene, onoliko koliko (ne)prilike dopuštaju. Ministar financija Slavko Linić možda nema ‘ispeglane’ živce ni takt jogijskog učitelja, ali zna što radi i zasad ima potporu guvernera Željka Rohatinskoga.
Guverner Rohatinski prihvatio je Linićev model naplate potraživanja na zgražanje bankara. Oni svoje nezadovoljstvo uglavnom zatomljuju i morat će preuzeti dio rizika za loše kredite. Više o aktualnoj bankarsko-političkoj situaciji otkriva nam Gordana Gelenčer.

Na žalost, u Hrvatskoj je već neko vrijeme propast tvrtki uobičajena stvar, pa je i riječ stečaj jedna od najčešće korištenih kad je riječ o gospodarskim pitanjima.  Poznato je da kriza povećava mogućnost propasti tvrtki koje se vode kao obiteljske, a to su perasle i na vrijeme trebaju angažirati pravi menadžment. Tatjana Petričušić otkriva pet važnih lekcija za poduzetnike iz propalih projekata.
Vanja Figenwald razgovarao je sa Arturom Waliszewskim, poslovnim direktorom Googlea za Srednju i Istočnu Europu. Poslovni direktor Googlea kaže da se hrvatska poslovna zajednica premalo koristi internetom da bi poboljšala poslovanje. Za ilustraciju, kaže, Poljaku je lakše otići na odmor u egzotične krajeve nego u Hrvatsku jer njezina ponuda nije dovoljno vidljiva na internetu.
Lider prvi predstavlja knjigu nobelovca Paula Krugmana koja se ovog ponedjeljka pojavila na tržištu. 'End This Depression Now' knjiga je koja se s uzbuđenjem iščekivala jer je Krugman obećao odgovoriti na ključno pitanje - kako izaći iz krize. Međutim, dojam je da nije otišao mnogo dalje od zastupanja snažne državne intervencije iz svojih kolumni u New York Timesu.