Bajić napokon pred Saborom

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić danas bi napokon pred Saborom trebao iznijeti izvještaj o radu državnog odvjetništva.

Iako se očekivalo da će Bajić o svom radu govoriti još u prvoj polovici godine, rad DORH-a na tapetu Sabora došao je tek krajem 2012, indikativno nakon još jedne velike antikorupcijske akcije
Samo tjedan dana nakon što je u javnosti buknula još jedna korupcijska afera, ona na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, Mladen Bajić će Saboru predstaviti izvještaj o radu svog resora u prošloj godini. Pred saborskim zastupnicima vjerojatno će ponoviti ono što je početkom lipnja kazao i pred Odborom za pravosuđe, pohvalivši se kako je iza USKOK-a najuspješnija godina do sada. Naime, iz 1.184 prijave uslijedile 292 optužnice, koje su u 97 posto slučajeva završile osuđujućim presudama, a slično je i u DORH-ovim predmetima gdje je 87,3 posto postupaka na sudovima završilo osuđujućom presudom.

Bajić će Saboru kazati i kako je 2011. zabilježen porast kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja (za 11,1 posto), maloljetnih osoba (3,8 posto), mlađih punoljetnih osoba (1,5 posto) i protiv pravnih osoba (17 posto). Upravo zbog  velikog broja prijava protiv nepoznatih počinitelja, DORH je od policije već zatražio jačanje njihove istraživačke djelatnosti.

Saborskim zastupnicima će za oko vjerojatno zapeti i broj odbačenih prijava, koje su činile 45 posto svih prijava, što je najveći postotak u zadnjih deset godina. Bajić je već ranije, govoreći na odborima, kazao da se dio tog postotka može zahvaliti i velikom broju prijava građana koji se žale na sudske ili uprave odluke, pri čemu im 'taj kazneni postupak služi kao zadnja mogućnost da ostvare prava koja smatraju da imaju'. Drugi dio odbačaja Bajić je pak opravdao činjenicom da su prijave iz kaznenog prebačene u prekršajni postupak koji je obustavljen jer se za istu stvar ne može procesuirati u različitim postupcima.

Glavni državni odvjetnik osvrnut će se i na podatke o oduzimanju imovinske koristi. Tužiteljstva su 2011. kroz 82 mjere lani zamrznula 255 milijuna kuna, od čega je oduzeto 79 milijuna kuna. Što se pak tiče broja prisluškivanja, DORH je lani uputio 729 zahtjeva za mjere tajnog praćenja i prisluškivanja, pri čemu su suci istrage prihvatili njih 728, i to protiv 1.781 osobe, a godinu ranije (2010) to bilo protiv 2.534 osobe.