BDP pao više od 2 posto?

Državni zavod za statistiku objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju, a ponajviše zbog pada industrijske proizvodnje, potrošnje i izvoza, očekuje se najoštriji pad gospodarstva u posljednje dvije godine.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u drugom kvartalu oslabilo 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 2 do 2,9 posto.
Pokažu li se procjene točne, bio bi to najveći pad gospodarstva od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je BDP potonuo 2,5 posto.
Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. godine. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.
U prvom tromjesečju ove godine BDP je pao 1,3 posto, a sudeći po svim posljednjim makroekonomskim podacima, u drugom je kvartalu pad intenziviran.
- Sukladno pokazateljima iz realnog gospodarstva, poput industrijske proizvodnje, građevine ili prometa u trgovini na malo, evidentno je da će pad gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju biti nešto izraženiji - navodi jedan od makroekonomista.
I dok je još u prvom tromjesečju imala blagi, ali ipak pozitivan učinak na BDP, u drugom je tromjesečju osobna potrošnja oštro pala. Promet u trgovini na malo u tom je razdoblju potonuo više od 5 posto na godišnjoj razini.
- Očekujemo nepovoljniji utjecaj osobne potrošnje, gdje su jasno vidljivi nepovoljni trendovi na strani raspoloživog dohotka, prije svega pod utjecajem povećanja PDV-a, poskupljenja struje i plina, ali i nastavka nepovoljnih trendova na tržištu rada - navodi se u anketi.
Oštro je, više od 6 posto, u drugom kvartalu pala i industrijska proizvodnja, a nisu se oporavile ni investicije.
„Oporavak investicija ne očekujemo, s obzirom na intenziviranje negativnih kretanja industrijske proizvodnje u odnosu na prvo tromjesečje te nastavak pada obujma građevinskih radova na godišnjoj razini. Slične trendove očekujemo i u cijeloj 2012. godini, jer privatni sektor ostaje suzdržan, dok se investicije javnog sektora odvijaju sporije nego što se očekivalo“, navodi jedan od makroekonomista.
U prvom je tromjesečju još rastao izvoz, no zbog slabljenja europskih gospodarstava, naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, oslabila je i tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima.
Gospodarstva 17-člane eurozone i 27-člane Europske unije oslabila su u drugom tromjesečju za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su aktivnosti stagnirale, izvijestio je nedavno Eurostat. Na godišnjoj je razini, pak, BDP eurozone pao za 0,4, a EU-a za 0,2 posto, što je posljedica oštrih mjera štednje zbog dužničke krize.
Zbog toga je oslabila i potražnja tih zemalja za uvoznim proizvodima, pa posljednjih mjeseci pada i hrvatski izvoz.
Hrvatski je robni izvoz u prvoj polovici godine iznosio 4,5 milijardi eura, što je 4,2 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok uvoz bilježi blaži pad, za 0,5 posto, na 8,05 milijardi eura.
Zbog nepovoljnih domaćih, ali i trendova u europskim gospodarstvima, mnogi makroekonomisti, kao i niz domaćih i stranih institucija smanjilo je posljednjih mjeseci procjene za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini.
Prije tri mjeseca osam makroekonomista u anketi Hine procjenjivalo je u prosjeku da će BDP u 2012. godini oslabiti za 0,9 posto, dok sada očekuje pad od 1,4 posto.
Hrvatska narodna banka, prema najnovijim procjenama, u ovoj godini očekuje pad BDP-a od 1,6 posto, dok je još u svibnju procjenjivala da će pad iznositi oko 1 posto.
Nedavno je i Ekonomski institut revidirao svoje procjene, pa je povećao prognozu pada BDP-a s 1 na 1,3 posto.
I neke su međunarodne institucije smanjile procjene gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je nedavno da u ovoj godini očekuje pad hrvatskog BDP-a za 1,2 posto, dok je u svibanjskim prognozama procjenjivala da će pasti 0,6 posto.
Pad za 1,2 posto očekuje i Europska komisija, dok Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo oslabiti za 0,5 posto.
To je i najbliže procjenama hrvatske Vlade, koja je nedavno smanjila procjenu rasta BDP-a u ovoj godini s 0,8 na 0 posto.
Većina domaćih makroekonomista očekuje u drugom dijelu godine određena poboljšanja gospodarske situacije, ponajviše zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni i najavljenim investicijama javnih poduzeća.
- U drugom djelu godine očekujemo određen pozitivan utjecaj turizma, dok i nadalje kao nepovoljne faktore vidimo slabu domaću potražnju kako u segmentu osobne potrošnje, tako i u investicijama, te i dalje zahtjevno vanjsko okruženje - zaključuje jedan od makroekonomista.