Bez obzira na nove tehnologije, sajmovanje nije izgubilo svoju vrijednost

Bez obzira što sajmovi koštaju, Vlade moraju pomoći u prezentaciji svojih privrednih potencijala, istaknuto je na Međunarodnoj konferenciji Izvoz - motor razvoja; Sajamska industrija u funkciji rasta izvoza i internacionalizacije poslovanja, koja je održana u Zagrebu.

Govoreći o aktualnom ekonomskom stanju u Hrvatskoj, uoći njenog ulaska u Europsku Uniju, predsjednik je Zagrebačke inicijative, Mladen Vedriš, istaknuo kako je naša zemlja imala vrlo malo greenfeld investicija, za razliku od primjerice, Slovačke ili Litve. Nismo imali investicijske strategije, pa su tako stranci ulagali u nekretnine, financijski sustav, farmaceutiku i trgovinu, a ne u proizvodnju. Tako se i rast u vremenima konjukture temeljio na kreditima i potrošnji. 

Ipak, čak je i u tim vremenima naš izvoz po glavi stanovnika tri do četiri puta bio manji od onogu Sloveniji, Češkoj ili Mađarskoj. Nama se, jednostavno, dogodio kapitalizam, rekao je Vedriš. Što se ulaska u Europsku Uniju tiče, Vedriš kaže kako Hrvatska u svom izvozu ima nešto proizvoda visoke dodane vrijednosti, no to je premalo. Uz to, imamo stalni odlazak mladih, onih najsposobnijih i najobrazovanijih, a kao nacija rapidno starimo. Radno je aktivno stanovništvio u Uniji dvije trećine, dok mi za sedam do osam posto zaostajemo za tom brojkom. Kako bilo, uskoro ulazimo na tržište rada od 500 miljuna ljudi, no pitanje je jesmno li za to posve spremni. Gospodarski su nam trendovi nezadovoljavajući i ulaskom u Uniji oni će se jdnostavno morati mijenjati, što će biti izazov za svaku vlast. Jednostavno, Hrvatska mora početi koristiti svoje rezerve rasta , zaključio je Vedriš.

Govoreći na primjeru Njemačke u politici svog sajmovanja, direktor je Njemačkog udruženja sajamske industrije (AUMA), Marco Springer, naglasio kako ta zemlja, putem te agencije, suportira ono domaće gospodarstvo koje ima potrebu za sajmovanjem. Konkretno, svojim člancama AUMA pruža pomoć u raznim programima, savjetovanjima, edukacijama, ukratko, nastupima na sajmovima, za što je prošlogodišnji budžet iznosio 42 miljuna eura.

To je za posljedicu imalo to da su njemački sajmovi danas najbolji na svijetu, čemu u prilog idu i iskustvo i statistike, izjavio je Aleksandar Medvjedović, direktor frankfurtskog sajma za Tursku. Bez obzira na nove tehnologije, sajmovanje nije izgubilo svoju vrijednost i važnost, pa se tako, primjerice u Turskoj, danas 16-oj ekonomiji svijeta, godišnje održavaju 103 međunardona sajma, te 300 lokalnih sajmova. Pritom, kaže Medvjedović, turska država financijski pomaže sva ta sajmovanja i pitanje je što će biti kada tih subvencija više neće biti.