Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) od 1. veljače 2020. nije država članica EU, u skladu sa Sporazumom o povlačenju iz Europske unije, koji je ratificiran u Europskom parlamentu 29. siječnja 2020. godine. Kako je definirano Sporazumom o povlačenju, od 1. veljače 2020. do 31. prosinca 2020. traje prijelazno razdoblje te će se od 1. siječnja 2021. UK smatrati trećom zemljom u odnosu na države članice EU, stoji na internetskim stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskijh usluga (Hanfa).
Tijekom prijelaznog razdoblja EU provodi pregovore s UK u vezi s postizanjem sporazuma o novom partnerstvu kojim će se urediti novi odnosi između EU i UK.
Što se mijenja, a što ne u dijelu financijskih usluga?
Tijekom prijelaznog razdoblja, društva iz UK, koja su do 31. siječnja 2020. notificirana za prekogranično pružanje usluga u Republici Hrvatskoj (RH), mogu nesmetano pružati usluge na temelju EU putovnice (tzv. passport) te se tijekom prijelaznog razdoblja na takva društva primjenjuje pravo EU (MiFID II/MiFIR, EMIR, CSDR, AIFMD, IDD, Solvency II…).
Nakon isteka prijelaznog razdoblja, društva iz UK to više neće biti u mogućnosti te će svoje poslovanje morati prilagoditi činjenici da će od 1. siječnja 2021.biti u statusu društava iz treće zemlje prema državama članicama EU, a više detalja dostupno je ovdje.
Europska komisija je u srpnju 2020. objavila informaciju o promjenama koje donosi kraj prijelaznog razdoblja, kao i pojedinačne obavijesti o pripravnosti za povlačenje UK-a iz EU koje se odnose na društva za upravljanje investicijskim fondovima, agencije za kreditni rejting, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, osiguranje i reosiguranje, investicijske usluge i infrastrukturu tržišta. U navedenim obavijestima Komisija navodi kako se ne može jamčiti da će do kraja prijelaznog razdoblja biti dogovoren sporazum o novom partnerstvu kojim će se urediti novi odnosi između EU i UK. Posebno se ističe da će UK nakon završetka prijelaznog razdoblja biti treća zemlja po pitanju primjene i provedbe zakonodavstva EU te se pozivaju zainteresirane strane, a posebice gospodarski subjekti, da uzmu u obzir implikacije završetka prijelaznog razdoblja na svoje poslovanje.
Hanfa poziva svoje subjekte nadzora, kao i pravne i fizičke osobe iz Republike Hrvatske koji koriste usluge UK financijskih posrednika da pažljivo prouče dostupne informacije o implikacijama završetka prijelaznog razdoblja, poduzmu potrebne korake kako bi procijenili učinke na svoje poslovanje, te, u slučaju subjekata nadzora Hanfe, osiguraju kontinuiranu usklađenost sa zakonskim propisima, uključujući i u odnosu na pravne i fizičke osobe kojima pružaju usluge.
Sljedeći koraci
Hanfa će nastaviti pratiti i redovno ažurirati informacije o postignutim dogovorima u dijelu pružanja financijskih usluga, a kako bi tržište i korisnici bili na vrijeme obavješteni o potencijalnom utjecaju postignutih dogovora na njihova prava i interese.
Hanfa će sa danom 1. siječnja 2021. iz svojih registara izbrisati društva sa sjedištem u UK-u i Gibraltaru koja su do tada temeljem „putovnice“ bila ovlaštena pružati usluge u RH, odnosno distribuirati financijske instrumente ili proizvode osiguranja, kao i fondove kojima upravljaju društva za upravljanjem iz UK.
Brexit - utjecaj na tržište kapitala
Hanfa, u cilju zaštite korisnika financijskih usluga i očuvanja stabilnosti financijskog sustava, ukazuje subjektima nadzora i zainteresiranoj javnosti na posljedice koje izlazak Ujedinjene Kraljevine (UK) iz Europske unije (EU) može imati na hrvatsko tržište kapitala.
Prema Sporazumu o povlačenju, pravo EU primjenjuje se do kraja prelaznog razdoblja (do 31. prosinca 2020.), a nakon čega će UK postati treća zemlja po pitanju primjene i provedbe prava EU.
S obzirom na usmjerenost Hanfe na zaštitu ulagatelja, osiguranje urednog funkcioniranja tržišta i očuvanje financijske stabilnosti, te nakon analize podataka dobivenih od subjekata nadzora Hanfe, ne očekuje se materijalizacija sistemskih rizika na domaćem tržištu kapitala s obzirom na relativno malu izloženost tih subjekata britanskom tržištu. Bez obzira na nizak stupanj rizika, pozivaju se svi sudionici na tržištu da prate informacije i aktualnosti o daljnjem tijeku i posljedicama Brexita, te da svoje poslovanje prilagođavaju aktualnim okolnostima, pritom posebno uzimajući u obzir činjenicu da će UK postati treća zemlja od 1. siječnja 2021. te da još uvijek traju pregovori između EU i UK u vezi s postizanjem novog partnerstva kroz koje bi se na poseban način uredila određena pitanja povezana s pružanjem financijskih usluga.
Izravna posljedica Brexita na domaće tržište kapitala je ta da regulirani subjekti iz UK gube mogućnost izravnog pružanja usluga i provedbe aktivnosti na području država članica EU (tzv.passport), radi čega će morati:
- licencirati se na vrijeme kao pružatelji usluga iz treće zemlje (ovisno o nacionalnim režimima država članica), ili
- poslovanje preseliti u države članice EU i tamo se ponovno licencirati, ili
- prestati pružati usluge u EU.
Pritom se ističe priopćenje Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) pod naslovom Pravovremeno podnošenje zahtjeva za autorizaciju vezano uz izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.
Hrvatski subjekti koji izravno pružaju usluge i provode aktivnosti u UK koristeći passport, od 1. siječnja 2021., odnosno nakon Brexita, to više neće moći, već će se morati prilagoditi novom UK nacionalnom režimu. UK je usvojila privremeni režim koji bi na određeno vrijeme nakon Brexita omogućio nastavak pružanja usluga od strane društava iz EU koja su koristila passport.
Domaći subjekti koji imaju poslovni odnos s društvima iz UK trebaju provjeriti s tim UK društvima jesu li i na koji način osigurali preduvjete za nastavak međusobne suradnje nakon Brexita. Uputno je pripremiti i alternativne mogućnosti za provođenje transakcija i korištenje usluga, primjerice, sklapanjem ugovora o obavljanju istovrsnih usluga s društvima u drugim državama članicama Europske unije.
Osim navedenih izravnih posljedica, mogući su i neizravni utjecaji izlaska UK iz EU, s obzirom na mogući utjecaj događaja na stranim tržištima na matična društva domaćih financijskih institucija, kao i na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, s obzirom na rizike kontrakcije velikih EU gospodarstava s kojima Hrvatska ima značajne gospodarske odnose (primjerice, Njemačka ili Italija).
Više možete pročitati OVDJE