Carlos Trias Pinto: Štedne zadruge i banke moraju pomagati razvoju pojedinaca i društva u cjelini

Kao najnovija članica EU imamo prilično uniformirani bankarski sustav, s iznimno niskim udjelom domaćega kapitala – 96 posto tržišta drže talijanske, austrijske, francuske i ruske banke pri čemu deset najvećih drži 92 posto udjela.

Izmjenom zakona iz 2000-ih banke su dužne biti strukturirane kao dioničke kompanije čime je zgodno onemogućeno stvaranje kooperativnih i zadružnih banaka. Struktura BDP-a i banke je poticala da kreditiraju potrošnju (osobnu, državnu) radije negoli proizvodni sektor, pa ne čudi što je do malih i srednjih poduzeća stizalo malo kapitala i što smo kao zemlja zaduženi preko glave. Tako zaduženi kitimo se najvišim kamatama u Uniji (za SME sektor višima od sedam posto). U takvoj slici Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) prepoznaje priličnu prijetnju za socijalno ugrožene Hrvate, nezaposlenost mladih, socijalne poduzetnike, postojeće male i srednje poduzetnike, stoga je potaknuo okrugli stol na temu 'Uloga zadružnih banaka', s ciljem predstavljanja koncepta i modela kooperativnih etičnih banaka.

Nove financijske perspektive i EU strategije za društveno poduzetništvo predstavili su Carlos Trias Pinto iz EESC-a, Fabio Salviato iz FEBEA-e (Europska federacija etičnih i alternativnih banaka), Katarina Ivanković Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Goran Jeras ispred etične banke i Zadruge za etično financiranje. Carlos Trias Pinto, koji se već dugi niz godina bavi štednim zadrugama misli kako pojedinac mora biti u centru financijskih institucija:

- Štedne zadruge i banke moraju pomagati razvoju pojedinaca i društva u cjelini, dakle moraju pomagati ekonomski razvoj. Paradigma kako je bankarski sustav učinkovit samo ako je koncentriran i velik, najobičniji je mit – kategoričan je. 

Osvrnuo se i na socijalno poduzetništvo za čiji su razvoj zadružne banke najbolji izbor. Takvi su financijski modeli, naime, usmjereni prema financiranju projekata koji u sebi nose element socijalne inkluzije.

- Fokusiranje na društveno poduzetništvo novi je impuls koji pokreće EU, s ciljem formiranja stabilnih financijskih mehanizama koji će na lokalnoj razini puno učinkovitije upravljati rizicima – siguran je Pinto.

Fabio Salviato osvrnuo se na model mikrokreditiranja, kao dio tradicije etičnih banaka, koji kreiraju rješenje problema kojima se saniraju posljedice financijske krize.

- Moramo se okrenuti novim, alternativnim modelima razmišljanja. Stvaranje etične banke i u Hrvatskoj još je jedan korak na tom putu. Sada je pravo vrijeme za etične modele financiranja koji su okrenuti pomaganju drugima, naš je cilj fokusirati se na projekte naše djece, jer njima želimo ostaviti bolji svijet - poručio je Salviato.

Katarina Knežević Ivanković govorila je o strategiji društvenog poduzetništva koja ima konkretne mjere, prioritete i ciljeve. Vlada je tu strategiju prihvatila prije gotovo šest mjeseci.

- Sada je pred nama faza provođenja zakonskih okvira, obrazovanja i edukacije, povezivanja pojedinaca i osiguranje financijskoga kapitala. Ministarstvo je uspostavilo institucionalnu jedinicu kroz koju će se provoditi aktivnosti. Strategija sadrži devet kriterija za prepoznavanje društvenog poduzetnika, a uspostavit će se i evidencija društvenih poduzetnika koji će se moći prijavljivati na natječaje. U prvoj fazi neće biti potrebno da je poduzetnik evidentiran, no cilj je da se uspostavi učinkovita evidencija prema kriterijima usvojenima kroz Strategiju za razvoj društvenog poduzetništva – pojasnila je Ivanković Knežević.

Natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava u prvoj će fazi provođenja biti usmjereni početnicima, redefiniranju i proširivanju poslovanja i dodatnom zapošljavanju. Iduća će faza uključivati osnaživanje financijskih institucija koje će kroz mikrokreditiranje i kreditiranje omogućiti poduzetnicima osiguranje održivosti i daljnji razvoj. Goran Jeras kratko je predstavio EUSEF fond (Europski fond za socijalno poduzetništvo), osnovan, među ostalim, u suradnji s Impact HUB-om, LEADER mrežom i CEDRA-om (klaster za eko društvene inovacije).

- Ovaj fond sadrži sve karakteristike koje su sudionici današnjeg okruglog stola spomenuli u svojim govorima. U potpunosti je u skladu sa Strategijom razvoja društvenog poduzetništva što znači da će omogućiti konkretne investicije u projekte koji su razvijeni u skladu s modelom društvenog poduzetništva - zaključio je Jeras.

Stiže li onda vrijeme nekih drugih banaka? Novi impuls koji pokreće EU temelji se na stabilnim financijskim mehanizmima kakvi su zadružne banke. Stabilno, učinkovitije i bolje upravljanje rizicima treba biti usmjereno prema zadovoljavanju potreba na lokalnoj razini, što je također odrednica alternativnih banaka. Očito, polako puši neki novi vjetrovi.