Čega su se spremni odreći korisnici proračuna?

Pod pretpostavkom da sve društvene i interesne skupine moraju stegnuti remen, svima smo postavili pitanje čega bi se, i koliko, odrekle. Odgovori su uglavnom uopćeni, sve su se već odrekle svega što mogu i misle da bi trebalo doći vrijeme odricanja – ali samo za neke druge skupine. Ili, kao što poručuju sindikati – stavite na stol konkretne prijedloge, ciljeve i rokove za odricanje

O ovoj temi više možete pročitati u novom broju Lidera koji je na kioscima. Ovdje možete pročitati što su Lideru odgovorili iz agencija i interesnih grupacija.

Hanfa: Vodimo računa o smanjenju troškova
‘Hanfa niti je korisnica državnog proračuna niti se od osnutka koristila proračunskim sredstvima za svoje poslovanje. Podaci o našemu financijskom poslovanju dostupni su u našim godišnjim izvješćima, a napominjemo da Hanfa u svom poslovanju vodi računa o smanjenju troškova i optimizaciji poslovanja ne ugrožavajući pritom izvršenje svojih zakonom zadanih ciljeva.’

AZTN: Lani smo uštedjeli 6,4 posto planiranih sredstava
‘Agencija je u 2015. potrošila 6,4  posto manje sredstava u odnosu na plan’, poručuju iz AZTN-a i podsjećaju da Agencija sudjeluje i u proračunskim prihodima s kaznama koje izriče (17,4 milijuna kuna u protekloj godini) te upravnim pristojbama. Eventualne smjernice o rezanju troškova iz Ministarstva financija još nisu dobili, ali u tom će slučaju AZTN ‘podupirati smjer Ministarstva financija’. Svake godine, kažu, pokušavaju uštedjeti odabirom jeftinijih dobavljača i smanjivanjem materijalnih izdataka te prijavama na programe pomoći Europske unije.

HANDA: Definiranje ušteda u skladu s državnim smjernicama
Slično AZTN-u, Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata ‘na temelju smjernica i limita Ministarstva financija definirat će uštede, odnosno smanjenje proračunskih rashoda za 2016. u skladu s dogovorom s resornim Ministarstvom gospodarstva’.

HAKOM: Smanjio naknade za 40 - 60 posto
‘Većina proračuna Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti dolazi iz područja elektroničkih komunikacija, i to od prihoda za upravljanje ograničenim dobrima poput radijskih frekvencija i prihoda od operatora, a sve uštede koje se ostvare u tekućoj godini, u skladu sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama, moraju se prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu. Od početka gospodarske krize naknade za poslovanje regulatora, koje moraju odražavati stvarni trošak bez stvaranja dobiti, smanjene su za 60-ak posto u upravljanju radiofrekvencijskim spektrom i za gotovo 40 posto za ostale poslove koje obavlja HAKOM.’

APPRRR: Dogovor s Ministarstvom poljoprivrede
‘Prijedlog proračuna za potrebe Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju trenutačno je u izradi i završit će se u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede, u čijem je proračunu APPRRR samo dio’, bilo je sve što su imali za reći u toj agenciji.

TIH: Oslonac na volontere
Suprotno uvriježenome mišljenju, Transparency International Hrvatska oslanja se na rad volontera i vanjskih suradnika jer zbog svoga područja djelovanja smatraju neprimjerenim da ih financiraju tijela javne vlasti. ‘U protekloj proračunskoj godini ostvarili smo 22.000 kuna iz lokalnog proračuna i taj je iznos bio usmjeren isključivo na pokretanja TIH-ova studentskoga kluba volontera. Financiranje organizacije civilnog društva javnim novcem treba ograničiti, i to tako da se iz tih izvora financiraju isključivo troškovi najma prostora i režija. Sve ostalo moralo bi biti okrenuto projektnim aktivnostima te privatnim i korporativnim donacijama,’ predlažu u TIH-u.

GONG: Država štedi za osmijehe MMF-a i kreditora
I u GONG-u primjećuju da organizacije civilnog društva uglavnom nisu proračunski korisnici pa slijedom toga ‘nisu u poziciji da se zbog boljeg sutra odriču nečega kao npr. ministarstva, zavodi, agencije, lokalna uprava, centri za socijalnu skrb, bolnice, škole ili sveučilišta’. Uštede ne ovise o takvim organizacijama, već o Vladinoj politici, za što je nedavni primjer ukidanje toplih obroka za volontere u imigrantskim centrima. ‘Prepuštamo vašim čitateljima da sami procijene koliko nam još treba takvih i sličnih ušteda, a koje se provode radi osiguranja osmijeha na licima MMF-a i kreditnih agencija’. U GONG-u napominju i da se velik dio aktivnosti financira iz europskih izvora, pri čemu su primjer uspješnosti za razliku od javnih tijela (90 posto iskorištenost dostupnih sredstava i sva potrošena u Hrvatskoj).

SSSH: Radnici su se već dovoljno naodricali
Savez samostalnih sindikata Hrvatske upozorava kako su se radnici u privatnom i javnom sektoru dovoljno naodricali u sklopu izmjena granskih kolektivnih ugovora, što je obuhvaćalo sve, od rezanja ili ukidanja dodataka (božićnice, uskrsnice, regres, jubilarne nagrade itd.) do sniženja plaća. Podsjećaju i da su bili protiv netransparentne privatizacije, ovakve mirovinske reforme, snižavanja zdravstvenog doprinosa i tražili uređenje javne uprave, zbog čega, među ostalim, odbacuju optužbe da nisu spremni na odricanja. ‘Preduvjet eventualnog novog odricanja jest sjesti za zajednički stol, raspraviti i odrediti smjer društveno-ekonomskog razvoja te dogovoriti ima li potrebe za odricanjima, kojima, zašto i do kada’, jasni su u SSSH. Napominju da radnici u privatnom i javnom sektoru nisu suprotstavljeni te je kontinuirano huškanje jednih protiv drugih neprimjereno.  I jedni i drugi imaju drugu stranu – poslodavce – s kojima žele kolektivno pregovarati.

HURS: Nitko više neće potpisati bjanko odricanje
Ako je tvrtka bila u problemima, ako je nedostajalo novca, o tome se uvijek razgovaralo sa sindikatom. Tako je nastala i ideja o neradnome petku. Dakle, za razliku od javnoga sektora u realnome se sve rješavalo i mi se više nemamo čega odreći. Sindikati javnoga sektora jači su i moćniji, no i oni su se odricali, nisu nerazumni, premda nikakvoga rezultata tog odricanja nije bilo. Nitko više neće potpisati bjanko odricanje ako Vlada ne pokaže jasan smjer, što se tim odricanjem želi postići i kako će to i u kojem roku utjecati na novu zaposlenost. O tome ovisi kako ćemo pristupiti takvim razgovorima’, bio je jasan Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata.

HUB: Niže kamate doći će s manjim rizikom
‘Hrvatske banke drže manji udjel u javnom dugu RH. U ukupnim potraživanjima banaka od države oko 12 milijardi kuna čine trezorski zapisi – kratkoročni vrijednosni papiri na koje je kamatna stopa već veoma niska. U preostalome dijelu riječ je o ugovorima (kreditima ili obveznicama) koji će se, kad budu dospijevali, vjerojatno refinancirati. Ako Vlada izvede uspješnu fiskalnu prilagodbu, refinanciranje će se obavljati prema znatno nižim kamatnim stopama od dosadašnjih. Te niže stope samo naizgled nisu u interesu banaka. Naizgled, jer kamate odražavaju rizike. Refinanciranje prema nižim kamatnim stopama odražavat će smanjenje rizika u slučaju uspješne fiskalne prilagodbe. Iako će banke u tom slučaju naplatiti manje kamata, rizik će biti manji, a to je u ovom trenutku primarni interes i banaka i društva u cjelini’, poručuju iz Hrvatske udruge banaka.

MOST: Štednja na zastupnicima i vijećnicima
U jednoj od vladajućih stranaka vjeruju kako ‘treba provesti procese demokratizacije političkih stranaka, što je ograničeno Zakonom o političkim strankama koji svu političku moć centralizira u uzak krug ljudi unutar stranke'. U tom slučaju ukidanje ili smanjenje stavki za političke stranke iz proračuna vodilo bi prema snažnijem oslanjanju na druge izvore financiranja, što u Mostu smatraju pozitivnim i za državu i za društvo. Kad je riječ o konkretnim prijedlozima, ‘Most je u programskom prijedlogu tijekom pregovora istaknuo smanjenje broja saborskih zastupnika i vijećnika na lokalnim razinama vlasti, smanjenje osnovice zastupničkih plaća, ukidanje prava zastupnika da nakon prestanka mandata zadrže zastupničku plaću šest mjeseci plus pola plaće sljedećih šest mjeseci te smanjenje naknada političkim strankama zastupljenim u zakonodavnoj vlasti i na lokalnim razinama vlasti’, završava Jasna Matulić, saborska zastupnica.

HOK: Novi obrti godinu dana oslobođeni komorskoga doprinosa
‘Odlukom Skupštine Hrvatske obrtničke komore od 1. listopada 2015. svi novootvoreni obrti oslobođeni su plaćanja komorskoga doprinosa za prvu godinu poslovanja. Tako Hrvatska obrtnička komora dodatno želi pomoći novim obrtnicima kako bi razvili svoj obrt i stali na noge’, komentiraju svoj obol u HOK-u. ‘Iznos mjesečnoga komorskog doprinosa obračunava se od 2014. u visini od dva posto iznosa osnovnog osobnog odbitka i trenutačno iznosi 52 kune na mjesec. Dakle, postignuto je veliko financijsko rasterećenje za obrtnike. Osim toga, na temelju odluke o oslobođenju od plaćanja komorskoga doprinosa za nove obrte u prvoj godini poslovanja obrtnicima će se uštedjeti 4,9 milijuna kuna, odnosno smanjiti HOK-ov proračun na temelju osam tisuća novootvorenih obrta na godinu’.

HGK: Četiri puta smanjivao članarinu
Jedna od prozivanijih institucija smanjila je vlastite prihode i troškove te racionalizirala poslovanje u korist gospodarstva. ‘Kad je u pitanju smanjenje članarina, podsjetit ćemo, Hrvatska gospodarska komora jedina je institucija i komora u zemlji koja je četiri puta samoinicijativno smanjivala članarinu, a 2014. potpuno je ukinula financiranje iz doprinosa. Mjesečna članarina za 96 posto poduzeća danas iznosi 42 kune’, kažu u HGK. ‘Dok su drugi govorili o reformama, Komora ih je provela’, ističu u Komori, misleći na niz mjera racionalizacije.

Tko nije odgovorio čega bi se odrekao

SDP i HDZ
Hrvatska stranka umirovljenika
HVIDRA
Hrvatska biskupska konferencija
HHO
NHS – Nezavisni hrvatski sindikati
Hrvatska poljoprivredna komora