Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima, osim središnje države, u svibnju bilježe porast od 1,4 milijardi kuna ili 0,6 posto (na osnovi transakcija) u odnosu na mjesec ranije te su na kraju svibnja iznosili 240,3 milijarde kuna, navodi se u Komentaru monetarnih kretanja za svibanj.
Pritom se godišnja stopa rasta ukupnih plasmana ubrzala s 2,6 posto u travnju na 3,4 posto u svibnju. Cjelokupan mjesečni prirast plasmana odnosi se na kredite koji su na kraju mjeseca iznosili 234,5 milijarde kuna. Promatrano po sektorima, najviše su porasli krediti stanovništvu, za 0,7 milijardi kuna ili 0,5 posto, uz ponovno naglašen rast stambenih kredita od 0,5 milijardi kuna ili 0,8 posto pod utjecajem provedbe novog kruga državnog subvencioniranja stambenih kredita, a blago su porasli i gotovinski nenamjenski krediti, za 0,1 milijardu kuna ili 0,3 posto.
Na godišnjoj razini, stambeni krediti su ubrzali rast s 9,3 posto u travnju na 9,7 posto u svibnju, a gotovinski nenamjenski nastavili su ublažavati pad, s minus 1,2 posto na minus 0,3 posto) pa su posljedično krediti stanovništvu ubrzali rast na 3,5 posto s 3,1 posto. Također, na mjesečnoj razini porasli su krediti ostalim financijskim institucijama od 0,4 milijardu kuna ili 3,6 posto) te poduzećima za 0,3 milijardu kuna ili 0,3 posto. Krediti poduzećima i uz takav su skroman mjesečni porast ubrzali rast na godišnjoj razini s 1,2 posto u travnju na 1,8 posto u svibnju s obzirom na pad kredita tom sektoru zabilježen u svibnju prošle godine.
Ukupni depoziti su u svibnju iznosili 338 milijardi kuna i na mjesečnoj razini su zabilježili rast od 1,2 posto, dok su u odnosu na svibanj prošle godine bili veći za 8,2 posto, odnosno za 25,7 milijarde kuna. Pritom su depoziti poduzeća iznosili 84,7 milijarde kuna i bili su veći za 10,4 posto na godišnjoj razini, to jest za 8,1 milijardu kuna, dok su depoziti kućanstava iznosili 230,6 milijardi kuna i na godišnjoj razini su bili veći za sedam posto, odnosno za 15,3 milijarde kuna.