Dinamo u 20 godina zaradio milijardu kuna!

Institut za javne financije (IJF), naime, izradio je vrlo detaljnu analizu poslovanja hrvatskih nogometnih klubova. Tema o kojoj se već godinama priča, sada je ujedinjena na jednome mjestu.

Nogometni klub Dinamo u posljednjih 20 godina zaradio je više od milijarde kuna! Institut za javne financije (IJF), naime, izradio je vrlo detaljnu analizu poslovanja hrvatskih nogometnih klubova. Tema o kojoj se već godinama priča, sada je ujedinjena na jednome mjestu.

- Opravdano je pitati se u kojoj je mjeri nogomet ostao u području javnog – sportskog i financijskog – interesa, a koliko je podložan privatnim interesima vođenim isključivo profitnim motivima. U mjeri u kojoj dominiraju privatni interesi, nogometne klubove trebalo bi lišiti povlaštenog poreznog tretmana, značajnih javnih subvencija i ostalih koristi koje uživaju na teret javnog sektora – stoji u uvodu analize IJF-a.

Iako u Hrvatskoj postoji sedam razreda  nogometnih liga, IJF je u analizi obuhvatio klubove prve i i druge HNL (prema aktualnom rasporedu u sezoni 2015/2016.). HNL I uključuje 10, a HNL II 12 klubova.

- Prosječna vrijednost igrača u HNL I je oko 4 milijuna kuna, pri čemu najveću prosječnu vrijednost imaju igrači Dinama, a najmanju igrači Intera iz Zaprešića. Prosječna vrijednost igrača druge lige je oko 0,5 milijuna kuna pa je ukupna tržišna vrijednost klubova HNL II tek nešto veća od 154 mil. kuna, a klubova HNL I gotovo 1,3 milijarde kuna. Od ukupno 319 igrača u HNL I 78 je stranih igrača, a u HNL II je od ukupno 300 igrača tek 28 stranih. To je logično s obzirom da klubovi prve lige ostvaruju najviše kupnji i prodaja igrača – stoji u analizi.

Od sezone sezone 1995./96. do 2015./16., deset klubova s najvećom zaradom od transfera igrača obavilo je od ukupno 448 (Varaždin) do 906 (Dinamo) kupoprodajnih transakcija.

- Neto zarada na transferima Dinama u proteklih dvadeset godina iznosi preko milijardu kuna – stoji u analizi. No, također se ističe kako je primjerice u 2014. godini Dinamo poslovao s gubitkom, kao i većina klubova u Prvoj HNL. Računica je bila minus 90,4 milijuna kuna, prihod je bio 120 milijuna, a rashod 211 milijuna.

- Najveći gubitak ostvario je Dinamo, koji ostvaruje gotovo trećinu ukupnih prihoda nogometnih klubova HNL I i HNL II zajedno. S obzirom na dominaciju Dinama u odnosu na ostale promatrane klubove, analiza je obavljena s posebnim osvrtom na njegovo poslovanje. U svim klubovima dominiraju poslovni prihodi. Dinamo, Zagreb, Lokomotiva i Slaven Belupo imaju relativno visoke izvanredne prihode – uglavnom od prodaje dugotrajne imovine i ostale nespomenute prihode. Iz financijskih izvještaja nije u potpunosti jasno što obuhvaćaju ostali prihodi, koji su visoki, a financijsko izvještavanje klubova o njima nije transparentno – piše u analizi.

Prihodi Dinama su se u 2014. gotovo prepolovili. U strukturi ukupnih prihoda najznačajnije su donacije i ostali prihodi. Prihodi od donacija su u 2014. bili za 20 milijuna kuna manji u odnosu na 2013. To smanjenje većim dijelom je rezultat smanjenja prihoda od međunarodnih organizacija. Dinamo je 2013. dobio od UEFA-e gotovo 42 milijuna kuna, a 2014. znatno manje – 23 mil. kuna. Prihodi od donacija iz proračuna lokalnih jedinica uglavnom su stabilni. To su uglavnom donacije Grada Zagreba u iznosu od 20 milijuna kuna godišnje. U odnosu na većinu europskih prvoligaša koji velik dio svojih prihoda ostvaruje prodajom roba i pružanjem usluga, Dinamo gotovo dvostruko više prihoda ostvari od donacija Grada Zagreba.

- Osim što neprofitne organizacije općenito nisu obveznici poreza na dobit, upitan je i porezni tretman transfera igrača od kojih je samo Dinamo u posljednjih dvadeset godina uprihodio gotovo 1,5 mlijardi kuna. Kao najveći hrvatski nogometni klub, Dinamo ostvaruje preko 20 milijuna kuna godišnje od donacija Grada Zagreba, što je dvostruko više od prihoda ostvarenog od prodaje roba i pružanja usluga ili oko 25 puta više od prihoda od članarina i članskih doprinosa. Istovremeno, Dinamo je 2014. isplatio 6,5 mil. kuna donacija, a u financijskim je izvještajima zabilježeno i oko 10 milijuna kuna potraživanja po zajmovima danim građanima i kućanstvima te pravnim osobama. S obzirom na značajno financiranje iz gradskog proračuna, postavlja se pitanje opravdanosti takvih zajmova – zaključuje se u analizi.

Cijelu analizu IJF-a vidite OVDJE.